Koncem 2010. banke su na ukupno 6,8 milijardi kuna 'dopuštenih' minusa na tekućim računima u najvećem broju slučajeva zaračunavale najviše dopuštene kamate od 14 posto

Svim korisnicima minusa na tekućem računu od 1. srpnja kamata na taj dug smanjit će se na maksimalno 12 posto, a i onim nesretnicima koji su dignuli ”masne“ potrošačke kredite kamata od tog datuma neće smjeti biti iznad 12 posto, piše slobodnadalmacija.hr

Naime, s obzirom na trend postupnog opadanja kamatnih stopa na novčanom i kreditnom tržištu, Savjet Hrvatske narodne banke odlučio je smanjiti eskontnu (diskontnu) stopu s devet posto na sedam godišnje.

Prema Zakonu o obveznim odnosima, eskontna stopa služi za izračun zakonske zatezne kamate, koja se određuje za svako polugodište iznova, a zakonska zatezna kamata polazna je veličina za određivanje najviše dopuštene ugovorne kamatne stope.

To znači da će, slijedom odluke i odredbi Zakona o obveznim odnosima, od 1. srpnja 2011. zakonska zatezna kamata u poslovnim odnosima između pravnih osoba biti 15 posto, a u odnosima između pravnih i fizičkih osoba 12 posto godišnje. Jednako tako, najviša ugovorna kamatna stopa u poslovima između pravnih osoba može iznositi 22,5 posto, a između pravnih i fizičkih osoba 12 posto.

Koncem 2010. banke su na ukupno 6,8 milijardi kuna takozvanih dopuštenih minusa na tekućim računima u najvećem broju slučajeva zaračunavale najviše dopuštene kamate od 14 posto, odnosno od 13,95 ili 13,99 posto, iako im je politika kuće bila da se, ovisno o statusu klijenta, te kamate mogu kretati od 9,39 do 13,99 posto.

Ni potrošački bankarski krediti nisu bili puno povoljniji, jer su se efektivne kamatne stope na njih kretale od 11 do 13 posto, a ubuduće ni one neće smjeti biti veće od 12 posto. Hrvatska narodna banka je posljednji put eskontnu stopu smanjila 2007., na temelju promjena Zakona o obveznim odnosima, a ovaj put je središnja banka takav potez povukla “pojačavajući“ već prisutni trend laganog smanjenja kamata na tržištu.

Inače, prema zadnjem istraživanju GfK Hrvatska, sedam od 10 građana, točnije njih 69 posto, u ovoj se godini odlučilo manje zaduživati po kreditima, minusima i karticama. Već prošle godine je, od 86 posto ispitanika koji su imali tekući račun, njih 48 posto koristilo dopušteni minus, dok je u 2008. godini na jednak broj vlasnika tekućih računa korisnika minusa bilo 52 posto, što je bio i njihov rekordni udjel do tada.

Hrvate je na veću štednju i manji odlazak u minus natjerala kriza, gubitak posla ili smanjenje plaće, a ni ovo smanjenje kamata na dopušteno prekoračenje vjerojatno neće biti veći mamac za ponovni rast korisnika tog najskupljeg kredita. Ipak, onih nekoliko desetaka kuna mjesečne uštede na temelju srpanjskog smanjivanja kamata dobro će doći svima koji su se “navukli“ na začarani krug “dopuštenog minusa“ ili su se malo “zaigrali“ s potrošačkim kreditima.