Ako ništa ne promijenimo u mirovinskom sustavu, vjerojatno ćemo u budućnosti s visinom mirovina biti na samom europskom dnu, tvrdi Danijel Nestić, viši znanstveni suradnik na zagrebačkom Ekonomskom institutu

Kad se prema metodologiji Europske komisije izabere 'idealni' hrvatski umirovljenik, tj. osoba koja je radila 40 godina, za cijelo to vrijeme primala plaću u visini prosječne plaće u zemlji, a u redovnu starosnu mirovinu je otišla s navršenih 65 godina, može očekivati mirovinu od približno 55 posto svoje zadnje plaće.

'To je jedan od lošijih omjera u Europi, samo Cipar, Bugarska, Rumunjska i Estonija imaju niže omjere. Ista takva osoba koja bi se danas zaposlila, a u mirovinu otišla 2052., može očekivati mirovinu u visini od 39 posto svoje zadnje plaće. To pokazuje pogoršanje relativne pozicije umirovljenika', kaže Nestić u intervjuu za Jutarnji list.

Racionalizacija postojećeg mirovinskog sustava - prije svega povećanje prosječnog radnog staža - možda neće biti dovoljna da se održi sadašnja razina mirovina u odnosu na prosječnu plaću. Zbog toga Nestić predviđa da će se morati uključiti više sredstava, i to povećanjem transfera iz proračuna ili višim uplatama samih građana.

Kako nam je državna blagajna u debelom minusu Nestić smatra da bi se građane trebalo motivirati na dobrovoljna ulaganja u osobnu štednju za starost.

'Bude li pritisak javnosti na rast mirovina prevelik, vjerujem da je realna opcija da se propiše viša stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje', kaže Nestić.