Razlog za globalno visoke cijene hrane krije se i u činjenici da su skladišta hrane, posebno osnovnih potrepština, prilično prazna

Globalne cijene hrane su visoke i siromašno stanovništvo zemalja u razvoju zbog toga je izloženo riziku, stoji u izvješću Svjetske banke o cijenama hrane objavljenom u ponedjeljak. U usporedbi sa srpnjem prošle godine cijene su u prosjeku više 33 posto, a pojedine su namirnice poskupile i znatno više od prosjeka, piše novilist.hr

Tako je cijena kukuruza veća za čak 84 posto, šećera 62 posto, žita 55 posto, a soje 47 posto. Žitarice su u prosjeku skuplje 55 posto. Cijene hrane su blizu rekordno visokih razina iz 2008. godine. Sve se to zbiva u trenutku kada je Rog Afrike pogođen najtežom sušom u posljednjih 60 godina zbog koje je ugrožen život 12 milijuna ljudi, među kojima je 600.000 djece. Posebno je teško pogođena Somalija.  

 – Nigdje u tako velikoj mjeri visoke cijene hrane, siromaštvo i nestabilnost zajedno nisu rezultirali tako tragičnim patnjama kao na Rogu Afrike, izjavio je predsjednik Svjetske banke Robert B. Zoellick . Najavio je da će Svjetska banka poduzeti kratkoročne mjere pomoći posebno usmjerene prema Etiopiji i Keniji gdje se nalaze veliki izbjeglički kampovi sa stotinama tisuća ljudi koji bježe od gladi. Također će se poduzeti srednjoročne mjere ekonomskog oporavka, a dugoročne su mjere usmjerene na amortiziranje posljedica suša. 

Cijene hrane ipak su niže, za pet posto, nego u veljači, kad su dosegnule ovogodišnji vrhunac. Globalno se bilježe i velike razlike u promjeni cijena hrane. Kukuruz je tako u odnosu na prošlogodišnji srpanj više nego dvostruko skuplji u Ugandi, Somaliji i Ruandi, ali je za petinu jeftiniji na Haitiji i u Meksiku. 

Razlog za globalno visoke cijene hrane krije se i u činjenici da su skladišta hrane, posebno osnovnih potrepština, prilično prazna, pa su tako zalihe kukuruza na najnižoj razini od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća zbog čega i najmanji poremećaj povisuje njegovu cijenu. Nešto je bolja situacija sa žitom i rižom kojima su globalne zalihe na razini kasnih devedesetih godina i početka prvog desetljeća 21. stoljeća.

novilist.hr/ezadar