Tečaj do kraja godine bit će stabilan, na razinama od 7,4 do 7,5 eura

Ljeto je, a tečaj eura je na razinama od 7,45 kuna, pa se postavlja logično pitanje čeka li nas daljnji pad domaće valute i jačanje eura do kraja godine, nakon što prođe sezona i priljev eura od stranih turista, piše slobodnadalmacija.hr

Gotovo jednoglasan odgovor od strane ekonomskih analitičara u vodećim hrvatskim bankama jest da nema mjesta panici od daljnjeg jačanja eura, odnosno da će tečaj do kraja godine biti stabilan na razinama od 7,4 do 7,5 eura. Ali jednako tako se može reći i kako korisnici kredita s valutnom klauzulom u eurima mogu zaboraviti one lijepe dane kada je euro bio na razinama od 7,20 kuna, jer je najniža prognoza do koje euro može pasti u idućim godinama 7,35 kuna.

Ako i bude tržišnih i spekulativnih pritisaka na slabljenje kune, Hrvatska narodna banke raspolaže s dovoljno deviznih rezervi da intervencijama na tržištu tečaj drži na granici od 7,5 kuna.

Dapače, u slučaju da devizne intervencije ne budu dovoljne, HNB na raspolaganju ima i mehanizme masovnog povlačenja kuna iz sustava, što bi osnažilo domaću valutu, ali bi imalo i utjecaj na povećanje kamata. Baš zato nije nezapaženo prošla izjava Željka Rohatinskog koji je, najavljujući smanjenje obvezne pričuve s 14 na 13 posto (u okviru čega će se osloboditi 3,5 milijardi kuna kao “kušin” za eventualne probleme likvidnosti banaka kada profunkcionira model za pomoć “frankistima”), ustvrdio kako problem tečaja treba postati zajednička briga HNB-a, banaka i Vlade.

Pritom je izravno pozvao banke da odustanu od spekulativnih napada na kunu u svrhu nekih vlastitih aranžmana, dok je od Vlade ovaj put neizravno tražio da smanji proračunski deficit jer bi slabljenje kune moglo na koncu rezultirati potezima HNB-a koji će povećati kamate na kredite građanstvu i gospodarstvu.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke, Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke, i analitički tim RBA suglasni su kako je do rasta domaće valute i u ljetnim mjesecima došlo zbog nekoliko povezanih faktora.

To su manji priljev stranog investicijskog kapitala (pa tako i eura) što je rezultat globalne krize, slabosti domaćeg izvoznog gospodarstva, veći odljev dividendi (u eurima) iz Hrvatske, ponovno pogoršanje odnosa između uvoza i izvoza čime rastu potrebe za eurima u svrhu otplaćivanja obveza, te postojeće obveze prema inozemnim vjerovnicima (u drugoj polovini godine prema procjenama HNB-a više od sedam milijardi eura).

U suprotnom smjeru, odnosno kao pomoć jačanju kune, u drugom dijelu ove godine djelovat će zaduživanje domaćih javnih poduzeća u inozemstvu, pa će taj priljev eura pomoći stabiliziranju tečaja.

 SD/ezadar