Riječ je o povećanju minimalne porezne stope za bogate građane koji zarađuju više od milijun dolara godišnje

Svjetskim bogatašima stižu teža vremena! I dok je većina milijunaša u svjetskoj ekonomskoj krizi uvećala svoje bogatstvo, srednji sloj i sirotinja još su više osiromašili. Zbog toga su sve glasniji bili zahtjevi da i bogataši pripomognu prevladavanju krize, a najbolji način je preko poreza, piše 24sata.hr

Prvi su reagirali Velika Britanija i SAD, ali na dva različita načina. Velika Britanija odlučila se na utjerivanje poreznih dugova povećanjem broja poreznika koji će se baviti samo bogatima. Tako su Britanci odlučili zaposliti 2250 novih inspektora kako bi se obračunali s bogatašima koji izbjegavaju plaćanje poreza na dohodak, koji iznosi 50 posto, objavili su to na konferenciji u subotu u Birminghamu predstavnici stranke Liberalnih demokrata, piše The Independent.

Glavni tajnik riznice Danny Alexander predstavio je plan kojim će stati na kraj neplatišama poreza. Dodao je kako će stotinu novih inspektora oformiti tim ljudi koji će pratiti bogataše – njih 350.000 u Velikoj Britaniji, čije bogatstvo vrijedi više od 2,5 milijuna funti.

– U ovom trenutku ova država ima pogrešne prioritete. Moramo donijeti neke teške odluke koje će pogoditi svakoga u našoj državi. U ovome smo svi zajedno – kazao je D. Alexander. Novi inspektori bit će uskoro imenovani, a pojačanom naplatom poreza očekuje se da će V. Britanija ove godine zaraditi dodatne dvije milijarde funti, dok bi se do kraja zasjedanja ovoga parlamenta, odnosno 2015. godine trebalo zaraditi sedam milijardi funti.

Ideju kako smanjiti golem deficit i vanjski dug SAD-a te smanjiti porezni pritisak na srednji sloj Baracku Obami ponudio je nitko drugi nego treći najbogatiji čovjek na svijetu, investitor i multimilijarder Warren Buffett.  Buffett se založio još na početku krize za to da se bogatašima nametnu veći porezi. Riječ je o povećanju minimalne porezne stope za bogate građane koji zarađuju više od milijun dolara godišnje kako bi se izjednačila sa stopom za srednju klasu

Direktor komunikacija Bijele Kuće Dan Pfeiffer objavio je na Twitteru u subotu da će novi namet bogatašima djelovati poput “neke vrste alternativne minimalne stope” čiji je cilj primorati bogate da plaćaju barem isto toliko poreza koliko i srednja klasa. New York Times piše, pozivajući se na svoje izvore bliske vladinoj administraciji, kako tim prijedlogom u trenutku kad tzv. superodbor Kongresa počinje raditi na dogovoru o dugoročnim kresanjima proračuna Obamin pritisak na republikance dobiva nov, populistički oblik.

Taj se porezni prijedlog odnosi na 450 tisuća ljudi u Americi, što je tek 0,3% i imat će učinka zapravo samo na glasače jer se ne može očekivati znatniji priljev novca u državnu blagajnu koji bi mogao smanjiti deficit. U sljedećih 10 godina “Buffettov porez” treba u američku blagajnu donijeti tri bilijuna dolara.

Obama bi svoj prijedlog Kongresu trebao predstaviti u ponedjeljak u 14.30 po našemu vremenu. Detalji plana nisu poznati, međutim, mediji komentiraju kako je praktično izvjesno da će se republikanci protiviti budući da smatraju da se time obeshrabruju investicije, a nikakav plan povećanja poreza nema šanse za uspjeh bez njihove podrške. S druge strane, fokusiranjem na bogate Amerikance Obama nastoji potencirati razliku između republikanaca i demokrata, kao temu koju može prenijeti u predizbornu kampanju 2012. godine.

U Njemačkoj nikad nije bilo toliko bogataša kao u ljeto 2011. godine: na računima njemačkih bogataša pohranjeno je 7400 milijarda eura – četiri puta više od ukupnog državnog duga. Zbog toga je velik broj bogatih spreman plaćati veće poreze. Nekoliko postotaka više neće osiromašiti bogataše – kazao je najpopularniji njemački pjevač Marius Müller-Westernhagen za Deutsche Welle.

Psihijatar Dieter Lehmkuhl iz “Inicijative bogatih za uvođenja poreza na imovinu” zalaže se za uvođenje poreza u visini od 1,5% na imovinu od najmanje jedan milijun eura. To bi se odnosilo na otprilike 2,2 milijuna ljudi u Njemačkoj i oni bi pristali na takav porez – tvrdi Lehmkuhl. Za 10 godina Njemačka bi tako zaradila više od 100 do 120 milijardi eura.