Četvrti dan za redom cijena zlata nastavlja oštar pad. Zlato je jutros zaronilo ispod 1550 dolara za uncu (31,1035 grama), što je pad od čak 24 posto u odnosu na vrhunac od 1930 dolara dostignut početkom rujna. Samo u petak, zadnjega dana tjednog trgovanja, pad cijene iznosio je gotovo šest posto, što je najveća jednodnevna cjenovna korekcija u posljednjih pet godina.

Analitičari masovnu rasprodaju na tržištu plemenitih kovina objašnjavaju prisilnom likvidacijom pozicija prouzročenom padom vrijednosti dionica na vodećim svjetskim burzama, koja je zatim pokrenula i rasprodaju na tržištu roba.

Suštinski razlozi za dugoročan cjenovni pad plemenitih kovina ne postoje, štoviše, situacija s državnim dugom Grčke sve je lošija, a mogućnost bankrota ove mediteranske zemlje sve izglednija. Ukoliko se ostvare crna predviđanja, grčki bi bankrot mogao značiti velike nevolje za nekoliko vodećih europskih i svjetskih banaka, koje su najviše kreditirale grčki državni dug.

Srebro je u proteklih tjedan dana doživjelo još značajniji cjenovni pad. Unca srebra za isporuku u prosincu prodavala se u petak po čak šest dolara i 48 centi nižoj cijeni nego prethodnoga trgovinskog dana, zaustavivši se na 30 dolara i 10 centi za uncu. Bio je to jednodnevni pad cijene od gotovo 18 posto, što je najoštriji jednodnevni pad još od 1984. godine, kada su se dnevne promjene u cijeni srebra počele bilježiti.

Ukupni cjenovni pad od zadnjega vrhunca dosegnutog potkraj travnja ove godine iznosi više od 40 posto, što nije neobično za ovu plemenitu kovinu koja je poznata po cjenovnoj volatilnosti, odnosno velikim skokovima i poniranjima cijene.

Cijena srebra nastavila je padati i tijekom današnjega trgovinskoga dana, dotaknuvši u jednom trenutku vrijednost od 26 američkih dolara za uncu. Time se srebro vratilo na cjenovnu razinu s početka ove godine.

Za razliku od srebra, zlato je u odnosu na početak godine još uvijek u značajnome 'plusu', budući da je trenutna cijena petnaestak posto viša od one po kojoj se zlato prodavalo u siječnju.