Istraživački tim kojem je cilj utvrditi koje su barijere poduzetništvu u Hrvatskoj također izdvaja edukaciju kao kamen spoticanja

Stručnjaci se slažu: sustav obrazovanja je jedan od ključnih problema koji koče gospodarski rast u Hrvatskoj. Kažu da "u području obrazovanja postoje znantne neefikasnosti i da su rezultati osobito loši u području visokog školstva, piše danas.net.hr

Obrazovanje, odnosno nedostatna i nekvalitetna edukacija, nalazi se među glavnim preprekama hrvatskom gospodarskom rastu. Bit je to preliminarnog uvida u istraživanje "Dijagnostikom prepreka rasta do nove politike rasta" koje u organizaciji časopisa Banka financira Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Četrnaest mlađih domaćih ekonomista i istraživača trebalo bi za otprilike tri tjedna objaviti prve rezultate, a konačni će biti poznati do kraja godine, nakon što ih recenziraju inozemni stručnjaci.

No, već i sada obrazovanje se može izdvojiti kao jedno od glavnih ograničenja ekonomskom rastu Hrvatske. Istraživanje koje se provodi pod pokroviteljstvom HUP-a i Banke se bavi preprekama ekonomskom rastu u četiri područja: država, poduzetništvo, tržište rada i otvorenost/zatvorenost. U preliminarnom uvidu, tri od četiri istraživačke skupine ustanovile su da je obrazovanje jedna od značajnijih prepreka.

Tako ispada da je za tržište rada nepodudarnost potrebnih i stvarnih kompetencija radne snage veći problem od regulatornog okvira. Kruti zakonski okvir već godinama u javnosti slovi kao najveći problem domaćeg tržišta rada. Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Nina Pološki Vokić ističe da je kod nas primjetan "sve veći nedostatak potrebnih kompetencija za rad" kandidata koji se zapošljavaju. "Ono što nedostaje u Hrvatskoj, ali i u Europi i svijetu, su visokoobrazovani i stručni, iskusni zaposlenici", kaže ona.

Istraživački tim kojem je cilj utvrditi koje su barijere poduzetništvu u Hrvatskoj također izdvaja edukaciju kao kamen spoticanja. Vedran Šošić iz Hrvatske narodne banke kaže kako je za nas karakteristično da se relativno veći udio poduzetničkih projekata pokreće iz potrebe odnosno egzistencijalne nužnosti, a ne zbog toga jer je netko prepoznao priliku na tržištu.

Već i neka ranija domaća istraživanja pokazuju da većina hrvatskih poduzeća osnovanih nakon 1991. godine ima karakteristike poduzeća preživljavanja, a ne rasta, ističe se u listopadskom izdanju časopisa Banka. I tim znanstvenika koji se bavi državom i njenim utjecajem na ekonomski rast, između ostalog, izdvaja obrazovanje. Kažu da "u području obrazovanja postoje znantne neefikasnosti" i da su rezultati "osobito loši u području visokog školstva, ali je efikasnost niska i u osnovno - i srednješkolskom" obrazovanju.

Konačni rezultati istraživanja trebali bi biti poznati krajem godine, a u Banci ističu da bi oni mogli poslužiti i novoj vladi u formuliranju efikasne politike ekonomskog rasta u Hrvatskoj.

danas.net.hr/eZd