Veliko razočaranje na području Neretve
Nitko ne želi brati mandarine za 200 kuna na dan!
Na neretvanskim plantažama kroničan je nedostatak radne snage, a 45.000 tona mandarina, koliko je procijenjen ovogodišnji urod, ipak treba obrati
Neretvanske mandarine nema tko brati. Domaći nezaposleni ljudi nisu baš zainteresirani za berbu, a stranci iz susjedne BiH uglavnom na plantažama rade na crno, piše slobodnadalmacija.hr Dodatni problem plantažerima stvara i novi Zakon o radu koji ne dopušta ni susjedsku ispomoć. Tako svi oni koji beru na plantaži mandarina moraju biti prijavljeni tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, dakle, moraju sklopiti s vlasnikom ugovor o radu na određeno vrijeme.
Međutim, na ovakvu varijantu malo se tko odlučuje, jer se ta osoba automatski briše iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te više nema pravo na novčanu naknadu od države, niti kad se ponovno prijavi nakon isteka sezone. Na neretvanskim plantažama kroničan je nedostatak radne snage, a 45.000 tona mandarina, koliko je procijenjen ovogodišnji urod, ipak treba obrati. Kako sada stvari stoje, bez promjene zakona to će teško ići.
Dobar berač se po zlato plaća i čuva, jer ako je zadovoljan, doći će i dogodine. Dnevno se u berbi može zaraditi do 200 kuna, a iskusniji berači i više, ovisno o dogovoru s vlasnikom plantaže. Neki se, naime, odlučuju za neto iznos na ruke, dok drugi za ubranu gajbu naplaćuju šest kuna, što znači da ako ih uberu pedesetak, dnevno mogu zaraditi i više od 300 kuna.
Budući da mandarine beru domaći nezaposleni kojima se ne isplati prekidati “nezaposleni staž” na Zavodu, ili oni koji dođu iz BiH, koji se ne mogu prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, izravno se krši Zakon o radu, zbog čega ih gone inspekcije i policija. Kad inspekcija rada otkrije rad na crno na plantaži mandarina, kazni ilegalnog berača, ali i vlasnika prekršajnom prijavom. Rješenjem inspektora izdanim na licu mjesta ilegalnim se radnicima zabranjuje rad, dok policija istodobno strancima otkazuje boravak u RH u trajanju od godine dana te ih deportira u BiH, odakle su i došli.
Tako vlasnici plantaža ostaju bez berača na kojima pravni sustav trenira strogoću, pa neki od njih završe na stranicama crne kronike. Naime, policija na granici pri kontroli ulaska u RH može vratiti osobu ako procijeni da putuje u Hrvatsku kako bi ilegalno brala mandarine ili obavljala neki drugi, uglavnom fizički, posao na crno.
Trenutačno u dolini Neretve vlada kronični nedostatak radne snage. Na plantažama nedaleko od ušća Neretve zatekli smo desetke berača koji su uznemireni zbog našega dolaska. Tek nakon objašnjenja tko smo i što radimo, strah popušta. Mnogi od njih sakriju se kad primijete da dolazi policija, jer provjeravaju se samo oni koji se zateknu na mjestu rada. Kad inspekcija ode, radnici se vraćaju i opet sve ispočetka.
"Strah se uvukao među ljude. Ovako nastojimo nešto zaraditi, popraviti kućni budžet, a berba mandarina idealna je za to − kazala nam je jedna gospođa koja je već desetak godina na Zavodu za zapošljavanje, otkako je propala tvrtka u kojoj je radila. Ne pada joj na pamet prijavljivati se jer će na Zavodu izgubiti naknadu. Ne znam što bih vam rekla, dobro nam je. Svaki dan dobijemo i topli obrok, a radi se osam sati. Dobro zarađujemo i do sada nismo imali problema", kaže nam Stanka, jedna od beračica. S njom se slažu i njezine kolegice koje svaki dan putuju iz Hercegovine.
SD/eZd
Vezane vijesti
Izdvojeno
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Motoristi će razveseliti djecu svojim dolaskom, prigodnim poklonima i zajedničkim druženjem.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
-
Cigarete, elektroničke cigarete i drugi duhanski proizvodi štete zdravlju ljudi diljem svijeta, a premda Europska unija želi do 2040. stvoriti prvu generaciju bez duhana, unutar bloka postoje razlike kada je riječ o regulaciji duhanskih proizvoda, piše European Newsroom (ENR).
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.