Prošle godine je zbog nezakonitosti, sudovima podneseno 536 optužnih prijedloga, što znači da svaki peti seljak, gospodarstvo ili tvrtka vara na poticajima

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u prvih šest mjeseci 2011. godine poljoprivrednici su državu prevarili ili pokušali prevariti za oko pet milijuna kuna. Dakle, uzeli su poticaje, a da nisu ni orali ni kopali, a među njima ima čak i pjevača i sportaša, piše danas.net.hr

Broj poljoprivrednika koji su izvarali državu na poticajima je vjerojatno i veći, ako se zna da je zakonom predviđena kontrola svega 5 posto korisnika i 15 posto vrijednosti isplaćenih poticaja. Tako su zamračene vjerojatno i stotine milijuna kuna, kojima država najviše dotira socijalu na selu. Naime, više od četiri petine od oko 100.000 korisnika poticaja moguće je svrstati u socijalnu skupinu, budući da im potpore ne prelaze 20.000 kuna.

No, među onima koji varaju državu, dok drugi seljaci osiromašeni vremenskim nepogodama uzaludno potražuju prijevremenu isplatu 250 milijuna kuna na ime lanjske jesenske sjetve, ima velikih riba, pa čak i pjevača i sportaša.

Kaže to Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji objašnjava kako ratari obično varaju na količini zasijanih hektara i vrsti kultura, ili pak na parcelama koje su im čelnici lokalnih samouprava upisivali iako ih nisu imali u vlasništvu ili zakupu. Ili pak oni koji imaju zemlju na njoj registriraju obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo te traže poticaje, što rade neki pjevači i sportaši, tvrdi Grivičić.

"Kriva je i Agencija za plaćanja u poljoprivredi koja bi trebala znati koliko tko ima zemlje i što radi", kaže Grivičić, u čijem Oriovcu poticaje dobiva i jedna košarkašica koja igra u Gospiću. "Takve treba doživotno izbaciti iz sustava, no događa se da imanje prebace na suprugu ili supruga, pa i dalje ubiru poticaje", kaže Antun Laslo, čelnik ZUSSB-a, uvjeren da bi se manje varalo kad bi se poticaji davali za proizvedenu litru ili kilogram, umjesto po hektaru.

Inače, lani je zbog nezakonitosti sudovima podneseno 536 optužnih prijedloga, što znači da svaki peti seljak, gospodarstvo ili tvrtka vara na poticajima. To bi državu godišnje moglo stajati više od 170 milijuna kuna, zna li se da je lani, kao i ove godine, isplaćeno oko 3,5 milijardi kuna poticaja. Većina prevaranata ne vrati novac jer slučajevi odu u zastaru.

U prvih šest mjeseci ove godine prevarantima je naređeno da vrate 1,17 milijuna kuna poticaja, piše Večernji list.

danas.net.hr/eZd