Na povećanje ukupnog broja loših kredita u Hrvatskoj u 2011. najviše je utjecala kvaliteta odobrenih kredita gospodarstvu

Uspoređujući se s regijom, hrvatsko bankarsko tržište početkom 2011. imalo 11-12% nenaplativih kredita što je slično zemljama s usporedivim ekonomijama. Valja izdvojiti da su trenutne stope nenaplativih kredita u najvećem broju zemalja regije barem dvostruko više nego što su iznosile prije krize, u 2007. godini, piše portal Mojbankar.hr.

Kriza koja je regiju zahvatila prije 3-4 godine rezultirala je smanjenjem trgovine, industrijske proizvodnje, te posljedično, smanjenjem broja zaposlenih u gotovo svim državama regije. Takvi makroekonomski trendovi rezultirali su i povećanjem nenaplativih kredita kod banaka koje su prije krize agresivno povećavale svoj portfelj kreditnih plasmana.

Analiza pokazuje da je regija istočne Europe posebno pogođena tim trendom, dok SAD i zemlje Euro zone, koje imaju viši stupanj autonomnosti monetarne politike, iskazuju relativno manje stope nenaplativih kredita.

Valja izdvojiti da su trenutne stope nenaplativih kredita u najvećem broju zemalja regije barem dvostruko više nego što su iznosile prije krize, u 2007. godini.Usprkos relativno visokom postotku nenaplativih kredita, koji su većinom generirani iz nekretninskog poslovanja, kapitaliziranost banaka u regiji značajno je veća od onih u zapadnim zemljama. U regiji je prosjek iznad 13%, dok se zemlje zapadne Europe tek žele približiti stopi od 9%.

Osim toga banke u regiji nisu imale, ili su imale vrlo nisku izloženost prema "toksičnim" financijskim instrumentima generiranim u SAD-u.

Na povećanje ukupnog broja loših kredita u Hrvatskoj u 2011. najviše je utjecala kvaliteta odobrenih kredita gospodarstvu, kao i jačanje tečaja švicarskog franka prema kuni, koje se odrazilo na segment kredita građana. U više navrata kao jednu od glavnih prepreka smanjenju kamatnih stopa u Hrvatskoj (uz kreditni rizik zemlje) bankari navode upravo visoki udio nenaplativih kredita.

Uz najavljene potrebne rezove i procjene analitičara o minimalnom rastu BDP-a u sljedećem razdoblju, kojima će se nastaviti nesigurnosti na tržištu rada, smanjenje udjela nenaplativih kredita i značajniji val smanjenja kamatnih stopa na kredite ne očekuje se niti u 2012. godini.