Biznis

Kontrolirana inflacija i devalvacija

Tiskanje novca - spas ili propast Hrvatske?

Tiskanje novca - spas ili propast Hrvatske?

Hrvatski problem je što nismo dužni u svojoj valuti, nego u eurima i dolarima, pa bi svako tiskanje novca, tj. slabljenje domaće valute, povećalo dug u odnosu na BDP

Iako guverner Željko Rohatinski uporno ponavlja da HNB nije tu da izravno kreditira državu i gospodarstvo, ekonomist Drago Jakovčević smatra da je kontrolirana inflacija i devalvacija spas za posrnulu hrvatsku ekonomiju, piše danas.net.hr

"Hrvatska ima visoku nezaposlenost i neiskorištene kapacitete, pa u takvim okolnostima nema straha da će tiskanje novca izazvati inflaciju. Uostalom, inflacija se može kontrolirati i priče da bi brzo prerasla u hiperinflaciju su obično plašenje ljudi. Zalažem se za selektivnu kreditnu politiku, koja će ciljano davati novac sektorima koje treba spasiti", kaže profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević .

Da treba tiskati novac smatra i Jakovčevićev kolega s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović. On je još tijekom ljeta predložio da država neke projekte financira emisijama obveznica koje bi kupovao HNB, a što je, ustvari, selektivno tiskanje novca za financiranje određenih projekata. Za razliku od Jakovčevića i Lovrinovića, drugi ekonomisti smatraju da tiskanje novca nije dobro rješenje.

Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u razgovoru za Jutarnji list objašnjava da je hrvatski problem što nismo dužni u svojoj valuti, nego u eurima i dolarima, pa bi svako tiskanje novca, odnosno slabljenje domaće valute povećalo dug u odnosu na BDP.  Ljubo Jurčić kaže da HNB i sada povećava novčanu masu kad otpusti iz rezervi dvije milijarde kuna, te da je problem što se tako povećava samo opći nivo novca koje banke koriste kako žele. Jurčić predlaže da se rezerve otpuštaju samo za konkretne projekte.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu i gospodarski strateg Kukuriku koalicije Branko Grčić jako se protivi tiskanju novca. "Treba potaknuti realni sektor, dakle investicije, a iza njih u više od 80 posto slučajeva stoji privatni sektor. Ne dolazi u obzir da njega financira izravno monetarna vlast iz primarne emisije", kaže Grčić, ističući da, s obzirom da smo preuzeli europske principe i pravila, niti ne možemo tiskati novac za pokrivanje deficita.

danas.net.hr/eZd


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.