Pred nama je, i nakon tri krizne godine, još jedna koja će biti teška, očekivanja su od nove Vlade velika premda je i optimistima jasno da se čuda ne događaju. Gospodarski pokazatelji koje je objavila Financijska agencija pokazuju da je nastavljeno pogoršavanje u odnosu na prošlu godinu koja je ionako bila anoreksična, piše slobodnadalmacija.hr

Tradicionalna anketa Privrednog vjesnika pokazuje da većina gospodarstvenika očekuje rast BDP-a u 2012. godini sličan ovogodišnjem, bolje ili jednake uvjete investiranja i malo izdašnije prihode koji će rezultirati nešto većom dobiti u idućoj godini. Anketirani gospodarstvenici smatraju da su im najvažnije mjere koje očekuju od nove Vlade smanjivanje poreznog opterećenja i doprinosa, rješavanje nelikvidnosti, smanjivanje državne administracije, privlačenje investicija..., ali ne vjeruju da će se dogodine smanjivati doprinosi i nadaju se makar da porezi neće rasti.

Ekonomski analitičari su nešto sumorniji, pa su u utorak oni iz Raiffeisenbank konstatirali da smo ove godine imali više turista, ali su manje trošili pa baš nisu pridonijeli rastu osobne potrošnje. Za ovu godinu očekuju gospodarski rast od samo 0,5 posto, a dogodine pad od oko jedan posto jer vjeruju da će nas pogoditi vjerojatni ulazak euro-zone u recesiju, a očekivana nužna financijska konsolidacija dogodine će pridonijeti stagnaciji potražnje pa bismo tek 2013. mogli doživjeti neku blagu stopu rasta. I to samo ako se 2012. provedu strukturne reforme.

Prije tjedan dana su i iz najveće domaće banke korigirali prognozu za gospodarski rast ove godine s 0,2 posto na nulu, a za 2012. prognoziraju pad od 0,5 posto. Tako Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, ističe da je taj relativno mali pad gospodarske aktivnosti dobrim dijelom vezan uz očekivanja da euro-zona neće ući u recesiju.

Domaći faktori koji oblikuju njihovu prognozu su očekivanje restriktivnije fiskalne politike u uvjetima gdje nema prostora za vođenje labavije monetarne politike, kao i relativno slaba kreditna aktivnost. A podaci koje je objavila Financijska agencija pokazuju da je u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje ukupan broj zaposlenih pao za 14.000 ljudi na 1,408 milijuna zaposlenih u zemlji, industrijska je proizvodnja kliznula za 1,8 posto, dok je njezin pad u devet lanjskih mjeseci bio jedan i pol posto, radovi u graditeljstvu pali su 9,9 posto, a lanjski je minus bio 17,2 posto.

Prosječna neto plaća porasla je nominalno dva posto na 5407 kuna, ali je taj porast pojeo još veći rast potrošačkih cijena od 2,2 posto...
Nezaposlenost je mrvu manja: krajem rujna iznosila je 283.700 ljudi, njih 5800 manje nego krajem istog prošlogodišnjeg mjeseca. No, analitičari ukazuju da to smanjenje nema veze s pojačanim zapošljavanjem, nego sa čišćenjem evidencija nezaposlenih zbog neredovitog prijavljivanja, nepoštivanja zakonskih odredbi, umirovljenja...

SD/eZd