Zbog problema dugotrajne nelikvidnosti i insolventnosti, s kojima je suočena gotovo svaka treća pravna osoba, trgovačko se sudstvo priprema za velik val stečajeva i likvidacija u 2012. godini.

Prema najnovijim podacima Financijske agencije, krajem listopada je ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje 68.489 poslovnih subjekata iznosila 40,19 milijardi kuna. Najveći dio ili 83,8 posto dospjelih obveza otpada na pravne osobe, dok se manji dio odnosi na fizičke osobe i obrtnike. Prema podacima Fine, 35.611 pravnih osoba sa 40.657 zaposlenih na kraju listopada imalo je ukupno 33,7 milijardi kuna dospjelih neplaćenih obveza.

Stručnjaci upozoravaju da će vjerovnici najveći dio svojih potraživanja prije ili kasnije morati otpisati jer je više od 76 posto dužnika ili njih 52.079, u blokadi dužoj od 360 dana, a iznos njihove blokade, 33,5 milijardi kuna, čini 83,4 posto iznosa ukupnog duga.

Prve koje dolaze na red za stečaj su tzv. mrtve tvrtke, tvrtke u mirovanju ili one koje ne ispunjavaju svoje obveze prema Zakonu o sudskom registru jer ne dostavljaju dvije godine zaredom svoja financijska izvješća, najčešće zbog neaktivnosti. Procjenjuje se da takvih tvrtki ima između 20 i 30.000. Dosad je primjenom skraćene stečajne procedure eliminirano s tržišta nešto manje od sedmine kandidata (oko 3,5 tisuća).

No posljednji podaci govore da njihov broj stalno raste, što zabrinjava jer ih je sada više nego kad je zakon stupio na snagu. Preostalo ih je, naime, još 20.570 s dugom koji iznosi 15,6 milijardi kuna, a navodno takve tvrtke uglavnom duguju državi.

Među tvrtkama koje još uvijek posluju, najizgledniji kandidati za stečaj su one s blokadom računa dužom od jedne godine. Takvih tvrtki je 6.884, zapošljavaju oko 20.000 radnika te duguju nešto više od 12 milijardi kuna.

Zbog činjenice da je njihov eventualni opstanak u rukama vjerovnika (posebice države i banaka), koji tek moraju odlučiti što im se najviše isplati, stečajne škare najranije bi ih počele rezati u drugoj polovici iduće godine. Opcije se kreću između stečaja i preustroja izvan sudskih procedura, a to može donijeti nove nevolje vjerovnicima ako prije nisu otpisali ta potraživanja.

'Pristup mora biti subjekt po subjekt i rješenja za posljedicu ne smiju imati gubitak radnih mjesta. Može se uvesti američki model da se vjerovnici, dužnici i država međusobno dogovore o preustroju, a ako se problem tako ne riješi, tvrtka ide stečaj', poručio je Slavko Linić na nedavnom savjetovanju ekonomista u Opatiji, najavljujući brzo i efikasno čišćenje tržišta od insolventnih tvrtki.