Protekla godina na tržištu kredita građanstvu obilježena je vrhuncem agonije dužnika u švicarskim francima, ali i uspješnim programom subvencioniranja stambenih kredita kupcima novih stanova. Tržište je na negativne sentimente reagiralo smanjenjem kamata na stare i nove kredite te uvođenjem kunskih kredita.

Kao najpozitivniji moment u 2011. izdvajamo projekt subvencioniranih stambenih kredita pomoću kojeg se prodalo gotovo 1500 novih stanova, a čijim će vlasnicima država prve 4 godine subvencionirati (poklanjati) polovicu mjesečnog anuiteta povoljnog stambenog kredita. Taj projekt je u ljeto oživio i letargično tržište nekretnina, a zbog velikog interesa smo već počeli primati predbilježbe za ovogodišnji nastavak programa koji se očekuje u ožujku.

Godina smanjenja kamata i vraćanju kuni

Početkom 2011. prosječna nominalna kamata top 10 banaka bila je 6,42%, da bi već par mjeseci nakon najpovoljniji „subvencionirani" krediti bio 4,35%. Završetkom subvencioniranih kredita u 10. mjesecu, prosjek je bio 5,53%, da bi u 2012. ušli sa nešto viših 5,55%. U prosjek ulaze nominalne kamate najpovoljnijih kredita banaka, često za mlade ili uz obvezan prijenos primanja.

Završni kvartal godine obilježile su akcijske ponude kunskih kredita koju je pokrenula HPB, a nastavile OTP i Volksbank sa kamatama 4,9%, odnosno 4,5%. Anketa na portalu Moj-bankar.hr i istraživanje Gfk pokazuju da je većina građana preferirala kunske kredite.
Na žalost, obzirom na ograničeni i skuplji izvor financiranja, kunskim kreditima tek je manji broj banaka nekoliko mjeseci privlačio klijente, neke i sa drastično nižim kamatama od konkurencije.
Trenutno samo četiri banke daju stambene kredite u eurima s kamatom ispod 5%.

Gotovinski i autokrediti - spuštanje ispod 8%

Nenamjenski krediti početkom 2011. prosječno su se nudili s kamatom 8,85%, a u novoj 2012. sa gotovo istim prosjekom - 8,8%. U jesen, kada većina banaka povoljnijim kreditima pokušava „uloviti" što više klijenata do kraja godine, prosjek je bio  8,24%. Naime, klijenti čak 5 banaka mogli su realizirati nenamjenske kredite s kamatom nižom od 8%, a kunski krediti za klijente su se kretali već od 6,90%.
Jeftiniji autokrediti tržištu automobila nisu uspjeli pomoći, makar se prosječna kamata spustila sa 8,2% na 7,36%. Banke i leasing kuće također su nudile kredite u kunama i sa fiksnim kamatama u akcijskom razdoblju.

Nova godina-lošiji uvjeti?

Završetkom godine akcijski uvjeti kredita su završeni, veći broj banaka ušlo je u novu 2012. sa blago povećanim kamatama, a neke i sa postroženim uvjetima odobrenja kredita.

Bez obzira na percepciju, preliminarne statistike najjačih banaka za prošlu godinu govore o ipak minimalno povećanom kreditiranju građanstva, dok ostali bilježe stagnaciju ili pad potražnje.

Sasvim je sigurno da očekivane ekonomske prilike u sljedećoj godini neće ići u prilog jeftinijem izvoru financiranja hrvatskih banaka, pa možemo očekivati daljnje korekcije kamata ne kredite, ali posljedično i dobre kamate na štednju.