Cijena struje za kućanstva u Hrvatskoj je među najnižima u Europi. Kilovatsat plaćamo 0,11 eura, dok je prosječna cijena u 27 zemalja EU 0,18 eura

I bez dizanja PDV u trgovačkim centrima već su potiho podignute cijene većine proizvoda. Ako se cijene goriva duže zadrže na rekordnim razinama neminovno će doći do domino efekta, a tek nam slijedi poskupljenje ostalih energenata - struje i plina. Na pomolu je žestoki cijenovni udar i vladajući će morati smisliti način kako da zaštite najugroženije slojeve stanovništva.

Nepoznanica je za koje će se točno proizvode i usluge uvesti niže stope PDV-a prilikom njegovog najavljenog dizanja na 25 posto, te kolike će one biti. Zbog toga je nemoguće precizno izračunati koliko će porasti životni troškovi zbog rasta PDV-a za dva posto. Ali kako će tim međustopama najvjerojatnije biti obuhvaćen samo mali broj proizvoda i usluga – prema nekim najavama od prehrane: ulja i masti te dječja hrana; od komunalija jedino voda – uštede na njima mogu se i zanemariti.

Ako se tako postave stvari, računica pokazuje da će podizanje PDV poskupiti minimalne životne troškove za stotinjak kuna. Kao polazište uzeli smo sindikalnu košaricu Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) koja se obračunava za četveročlanu obitelj - roditelji i dvoje djece školske dobi. Ona je u prosincu, izvijestio nas je čelnik NHS-a Krešimir Sever, iznosila 6.772,69 kuna. S PDV-om od 25 posto, zanemarujući nove i moguću promjenu postojećih međustopa, košarica bi bila 'teška', izračunao je Sever, 6.871,32 kune, što je rast od 1,46 posto ili za 98,63 kune.

Problem je što NHS-ova košarica, osim što je blago rečeno asketska – uzimaju se najmanji mogući troškovi za hranu, higijenu, odijevanje - ne obuhvaća niz stvari bez kojih je nemoguće zamisliti svakodnevan život. Nisu uključeni izdaci za automobil, telekomunikacijske usluge (telefon, mobitel, internet), putovanja i ostalo.

Uzmimo da su sad minimalni mjesečni troškovi goriva, redovnog održavanja i registracije za automobil niže srednje klase oko 1.250 kuna. S rastom PDV oni će poskupjeti za oko 20 kuna. Na telefon i internet, naša je procjena, da četveročlana obitelj mjesečno prosječno troši oko 250 kuna a na mobitele još toliko. Nova stopa PDV-a podići će troškove za telekomunikacijske usluge na 508 kuna.

Zadnju sindikalnu košaricu NHS je objavio u kolovozu prošle godine a neće je sigurno davati na uvid javnosti još neko vrijeme. Kako nam je pojasnio Sever trenutno se radi na njezinom redizajnu kako bi ju se osuvremenilo. Ipak, sindikalisti i dalje svakog mjeseca skupljaju cijene i izračunaju košaricu za svoje potrebe kako bi zadržali kontinuitet. Znači, ako i na onako 'mršavu' sindikalnu košaricu dodamo još troškove za automobil i telekomunikacijske usluge, s većim PDV-om, ona će poskupjeti za gotovo 130 kuna. A gdje su još izdaci za zabavu, putovanje, sportske aktivnosti, kućne ljubimce i sl.

I bez dizanja PDV u trgovačkim centrima već su potiho podignute cijene većine proizvoda a još nas čeka i neminovno poskupljenje energenata – struje i plina – zbog naših unutrašnjih anomalija. Cijena struje za kućanstva u Hrvatskoj je, prema podacima Eurostata, među najnižima u Europi. Kilovatsat plaćamo 0,11 eura, dok je prosječna cijena u 27 zemalja EU 0,18 eura, dakle 60 posto više. Pravilo je da kućanstva u Europi plaćaju struju bitno skuplje od industrije, što u Hrvatskoj nije slučaj.

Isto vrijedi i za plin. U EU prosječna cijena za kućanstva iznosi 0,05 eura, preračunata u kilovatsate, za industriju pak 0,03 eura. Hrvatska, BiH i Srbija jedine su države u Europi u kojima kućanstva plaćaju plin manje od industrije, u Hrvatskoj 0,038 prema 0,04 eura.