A te subvencije, koje je hrvatska Vlada od 2006. godine "ulila" u škverove, iznose "vrtoglavih" 24 milijarde kuna

Pokaže li se da Hrvatska ne poštuje bilo koju obvezu ili uvjet iz Zajedničkog stajališta Europske unije, Europska komisija će naložiti povrat svih potpora za sanaciju i restrukturiranje dodijeljenih domaćim brodogradilištima nakon 1. ožujka 2006. godine. Drugim riječima, ako Hrvatska do ulaska u Europsku uniju ne privatizira svoja brodogradilišta, sukladno obvezama prema Bruxellesu, bit će kažnjena povratom svih subvencija danih brodogradilištima, piše slobodnadalmacija.hr

A te subvencije, koje je hrvatska Vlada od 2006. godine ‘ulila’ u škverove, iznose ‘vrtoglavih’ 24 milijarde kuna. Takva vrlo ozbiljna disciplinska mjera ugrađena je u Ugovor o pristupanju Hrvatske EU-u. Ovo je dio takozvanoga Zajedničkog stajališta Europske unije za Poglavlje 8. - Tržišno natjecanje. Povrat potpora naložit će se i ako se ne smanje proizvodni kapaciteti škverova te ako novi vlasnik ne osigura stvarni doprinos iz vlastitih sredstava koji predstavlja najmanje 40 posto troškova restrukturiranja.

Konkretno, oko samoborskog DIV-a još nije posve jasno odakle će namaknuti potrebnih 1,6 milijardi kuna idućih pet godina, a koliko iznosi minimalni vlastiti doprinos koji traži EK za “Brodosplit”. Od ožujka 2006. hrvatska su brodogradilišta od Vlade dobila 24 milijarde kuna potpore. Pod potporama se smatraju sredstva izdana za sanaciju, restrukturiranje, vraćanje uplata dogovorenih garancija, subvencije te horizontalne potpore za tehnološki razvoj.

Godina 2006. uzima se kao referentna točka jer je tada donesena odluka o odobrenju potpora za sanaciju brodogradilišta, a uoči procesa privatizacije. EK je u u studenom prošle godine poručila tadašnjoj Vladi kako očekuje da će Hrvatska nastaviti ispunjavati obveze koje je preuzela u pristupnim pregovorima u pogledu restrukturiranja brodogradilišta u teškoćama i potpisati ugovore o njihovoj privatizaciji prije pristupanja u članstvo 1. srpnja 2013. Ako se to, pak, ne dogodi, Vlada će biti u obvezi od škverova povratiti 24 milijarde kuna potpora.

Kako to s obzirom na velike poslovne teškoće škverova nije moguće, jedina alternativa je likvidacija. Vladin manevarski prostor omeđen je međunarodnim obvezama definiranim pretpristupnim ugovorom, koje se moraju ispoštovati. U cijeloj priči prijetnje povrata potpora i spašavanja domaće brodogradnje nameće se osnovno pitanje - ima li Vlada uopće motiva spasiti brodogradnju?

Za privatizaciju škverova zadužen je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Objektivno, Čačić malo poznaje ovu složenu problematiku. Bez asistencije zamjenice Tamare Obradović i naslijeđenog Ruđera Friganovića teško se može informirano uhvatiti u koštac. S druge strane, hrvatski pregovarači u Bruxellesu u sastavu: Obradović, Friganović, potom Olgica Spevec, direktorica AZTN-a, i Nada Braović, direktorica “Jadranbroda”, po naputku HDZ-ove Vlade ispregovarali su kontroverznu, moguće kobnu, obvezu po kojoj će Hrvatska problem brodogradnje riješiti privatizacijom.

Podsjetimo, prijašnja Vlada odlučila se na privatizaciju brodogradnje, te zadnje hrvatske industrije, u vrijeme divlje svjetske gospodarske krize, kada padaju cijene brodova, nema novih narudžbi i kada se mnogi svjetski škverovi gase. Iluzorno bi bilo očekivati da će u tim okolnostima privatni kapital ući u hrvatska brodogradilišta. Mnogi su stava kako je od početka neugodna privatizacijska priča zamišljena da se prepuštanjem brodogradilišta privatnim vlasnicima, na ‘human’ način ugasi brodogradnja, a bez posljedica za Vladu.

To kukavičje jaje HDZ-ova Vlada ostavila je novoj Vladi. S druge strane, jedini ministar u Vladi koji je upućen u brodogradnju je Zlatko Komadina. Ovaj inženjer brodogradnje još je osamdesetih godina radio u brodogradilištu “3. maj”. Mnogi su brodograđevni stručnjaci stava da Vlada ima ozbiljnu namjeru spašavati brodogradnju, a tim bi se projektom bavio škveranin Komadina.

SD/eZd