Samo za pokrivanje proračunskog manjka Hrvatskoj u četiri krizne godine, od 2009. do 2012., treba oko 50 milijardi kuna kredita

Prodaja Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke od čega Vlada očekuje dvije milijarde kuna, smanjit će u ovoj godini potrebe za zaduženjem kako bi se pokrio minus u državnoj blagajni, piše novilist.hr

Na takvu pomoć od prodaje državne imovine kako bi pokrio proračunsku potrošnju ministar financija Slavko Linić ne računa u sljedećoj godini, niti u 2014. Te će dvije godine biti puno teže, jer na naplatu dolaze puno veći krediti i kamate pa će se država morati zadužiti po 25 milijardi kuna. Od privatizacije u sljedećoj godini Vlada očekuje 700 milijuna kuna, a u 2014. taj iznos pada na pola milijarde kuna. Govori to da je država iscrpila bazu države imovine koju može prodavati kako bi pokrivala državni deficit.

Samo za pokrivanje proračunskog manjka Hrvatskoj u četiri krizne godine, od 2009. do 2012., treba oko 50 milijardi kuna kredita. Kad se tome pribroji trošak kamata od 28 milijardi koji je plaćen ili će biti plaćen u ovoj godini to znači da je u četiri godine krize Hrvatska potrošila 78 milijardi na financiranje minusa.

50 mlrd. kn - kredit za pokrivanje deficita (2009. do 2012.)
28 mlrd. kn - trošak kamata na kredit (2009. do 2012.)
30 mlrd. kn - za pokrivanje deficita i kamata do 2014.

= UKUPNO 108 mlrd. kn

Taj je novac gotovo deset puta veći od ovogodišnjih investicija svih javnih tvrtki i koji pokriva dvogodišnje troškove isplate mirovina, dječjeg doplatka i porodiljnih nakanda. Kad se pogledaju Vladine projekcije za sljedeće dvije godine u kojima će na pokrivanje kamata i deficita otići dodatnih 30 milijardi, dolazi se do zaključka da u šest godina Hrvatska samo na kredite kojima se pokriva proračunska rupa i na otplatu kamata, potroši iznos koji odgovara jednogodišnjim proračunskim prihodima.

Pri tome svoj javni dug ne smanjuje nego samo povećava i tim dugom nije kupila nijedno trajno dobro, odnosno izgradila cestu ili tvornicu. Na inozemnom tržištu država se u ovoj godini planira zadužiti za oko 12 milijardi kuna, dok će preostalih nešto manje od deset milijardi kuna pokušati prikupiti od domaćih invetsitora. Dio zaduženja Vlada je odradila jučer i to kroz izdavanje trezorskih zapisa, što su kratkoročna zaduženja do najviše godinu i pol dana. Na taj je način prikupljeno 796 milijuna eura, što je više od šest milijardi kuna.

Dio tog novca otići će na pokrivanje trezoraca koji su već došli na naplatu, a dio na financiranje redovite potrošnje države. Zaduženje u eurima dio je dogovora Ministarstva financija i HNB-a, koji je uključivao povlačenje deviznih pričuva banaka iz inozemstva, a cilj mu je između ostaloga osigurati i stabilnost kune. Prema podacima Ministarstva financija državni je dug u trezorskim zapisima trenutno nešto veći od 24 milijarde kuna, od čega je 15 milijardi u domaćoj valuti dok je ostatak u eurima.

Uz to državi prijete i jamstva koja je davala za kredite poduzećima u svom vlasništvu, a najveći je uteg 11 milijardi kuna u brodogradnji, čiju će naplatu moći reprogramirati, ali će ih kad tad morati otplatiti. To se ne planira učiniti u ovoj godini jer je za to isplanirano tek milijardu kuna. U 2012. država je ograničila izdavanje novih jamstava na 4,5 milijardi, od čega 2,5 milijardi otpada na izvanproračunske korisnike - na taj iznos mogu računati, HC ili Hrvatske vode. Proračun krije i podatke da država troši desetke milijuna kuna da bi otplatila kredite, primjerice, PIK-a Vrbovec, »Viktora Lenca« ili TLM-a koje je preuzela na sebe kroz privatizaciju ili stečaj.

Novilist.hr/eZd