Ljudi sa završenom osnovnom ili srednjom trogodišnjom školom najčešći su polaznici programa prekvalifikacija

Zavod za zapošljavanje trenutno broji 335665 nezaposlenih, Istodobno, broj slobodnih radnih mjesta  na HZZ-u nije veći od 4651, a za neka zanimanja poslodavci ne mogu pronaći dovoljno kandidata. Prije ili kasnije, ovisno o financijskim mogućnostima Zavoda, kandidata i njegovoj zapošljivosti, dolazi na red pitanje prekvalifikacije, piše Tomislav Hrastovčak u Poslovnom dnevniku, prenosi mojposao.hr

Obrazovanje nezaposlenih osoba jedna je od mjera iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja 2011. – 2012. godine. Osobama koje su zbog nedovoljne ili neadekvatne razine obrazovanja u nepovoljnom položaju na tržištu rada nastoji se olakšati zapošljavanje, a dodatna edukacija utječe i na smanjenje nesrazmjera ponude i potražnje na lokalnom tržištu rada.

U HZZ-u navode kako su najtraženija turističko ugostiteljska (sobarica, kuhar), građevinska (rukovatelj viličarem, monter suhe gradnje), elektro metalska (zavarivači) te zdravstvena zanimanja (njegovatelji, maseri). O razini obrazovanja ovisi u koju od navedenih aktivnosti će nezaposlena osoba biti uključena. Osobe sa završenom osnovnom školom uključuju u programe stručnog osposobljavanja, u kojima osobe stječu praktične vještine, kao što su primjerice pomoćni konobar i zavarivač.

U programe prekvalifikacije uključuju se i osobe koje imaju najmanje završenu trogodišnju srednju školu, jer je tu riječ o stjecanju novog zanimanja (npr. kuhar, strojarski tehničar…). Nezaposleni se može uputiti i na stručna usavršavanja što se odnosi na specijalizirane programe obrazovanja unutar struke (npr. kuhar nacionalnih jela, autocad operater…).

Kako dalje kažu, kroz redovne aktivnosti Zavoda u radu s nezaposlenim osobama, svaka prijavljena osoba informira se o mogućnostima uključivanja u neku od mjera HZZ-a, pa tako i obrazovanja. Savjetnici za zapošljavanje pritom procjenjuju stupanj zapošljivosti svakog nezaposlenog te se osobe nedovoljne ili neadekvatne razine obrazovanja upućuju na profesionalno usmjeravanje. Nakon detaljne procjene, uključuju se u obrazovanje za zanimanja koja su trenutno tražena na lokalnim tržištima rada..

Kako bi osobe bile zapošljive na lokalnom tržištu rada, obrazovni programi koji će se provoditi planiraju na razini područnih službi Zavoda, ovisno o potrebama lokalnog tržišta rada te se razlikuju od županije do županije, napominju u HZZ-u.

Inače, u 2011. godini u programe obrazovanja uključeno je ukupno 13.788 osoba, za što je utrošeno 61.252.021,08 kuna, preciziraju iz HZZ-a. Mnoge sigurno zanima i koliko ljudi pronađe posao nakon što što prođu programe, a u Zavodu tvrde kako otprilike 50 do 60% na kraju pronađe posao.

mojposao.hr/eZd