Ministar financija Slavko Linić i njegova pratnja planiraju se u travnju zaputiti u SAD, gdje će pokušati prikupiti oko 1,5 milijardi dolara, prenosi slobodnadalmacija.hr

Iako je u opciji bilo zaduživanje u Europi, pa i odlazak u Japan, očito je zaključeno da se na američkom tržištu mogu postići povoljniji uvjeti zaduživanja. Prema neslužbenim informacijama, izdala bi se obveznica na pet godina, a čini se, da bi se mogla postići cijena od oko sedam posto.

Među bankama koje se natječu za posao aranžiranja novih obveznica je i britanska investicijska banka Barclays, koja je upravo dala vrlo negativno izvješće o stanju hrvatske ekonomije. To joj sigurno nije preporuka za dobivanje posla, ali jedan analitičar ističe da je riječ o banci koja često predstavlja “vrata za američko tržište”. Vodila je izdanja obveznica mnogim europskim zemljama koje su odlazile po novac preko oceana.

U trenutku kada se hrvatska delegacija bude obraćala investitorima i uvjeravala ih u bolju hrvatsku budućnosti, već će biti poznata odluka rejting agencija. U slučaju niže ocjene i pada u spekulativni razred, nedvojbeno je da će komunikacija s investitorima biti puno teža.

Kako u svom izvješću navodi Barclays, “snižavanje rejtinga privuklo bi dodatnu pozornost na hrvatske strukturalne probleme...” To bi svakako imalo negativan utjecaj na ocjenu kreditne sposobnosti zemlje. U intervjuu za Jutarnji list Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta rekao je da bi posljedice bile negativne, ali ne i katastrofalne “zato što je ta pozicija Hrvatske jednim dijelom uključena u sadašnju cijenu hrvatskih vrijednosnih papira”.

Sadašnja cijena za izdavanje vrijednosnog papira na pet do sedam godina, uz troškove pokrića valutnog rizika i naknade aranžeru, prelazi kamatnu stopu od sedam posto. Rušenje rejtinga, kaže Lovrinčević, “gurnulo bi je prema sedam i pol posto”. Da ulagači ne gledaju samo ocjenu rejtinga već i mnogo drugih parametara pokazuju iskustva mnogih zemalja. Turska trenutačno ima dva stupnja niži rejting od Hrvatske, ali se uspijeva zadužiti po cijeni od oko šest posto. Isto vrijedi i za Latviju, koja je nedavno izdala petogodišnje obveznice uz prinos od 5,25 posto.

SD/eZd