Idućih mjeseci, vjerojatno će doći do dotatnog brisanja s evidencije s obzirom na zakonske promjene s ciljem adminsitrativnog smanjenja broja nezaposlenih

Nakon petomjesečnog pada nezaposlenosti na godišnjoj razini, uz rast mjesečne nezaposlenosti, u veljači su oba pokazatelja u minusu. Tako je krajem veljače bilo evidentirano 342.951 nezaposlenih osoba što je na godišnjoj razini rast nezaposlenosti od 1,9 posto ili za 6.540 osoba. U odnosu na prvi mjesec tekuće godine, pak, broj nezaposlenih povećan je 2,6 posto pa je u evidenciji burze koncem veljače bilo 8,6 tisuća nezaposlenih više nego u siječnju, piše novilist.hr

Tijekom veljače u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 25.590 osoba što je za 30,3 posto manje nego mjesec dana ranije. No, na godišnjoj razini broj novoprijavljenih povećan je za 5,3 posto. U ukupnom broju novoprijavljenih i dalje prednjače osobe pristigle izravno iz radnog odnosa i to 15.481 osoba. Od tog broja poslovno uvjetovani otkaz dobilo je 6.161 radnik, 908 ih je na burzi završilo zbog prestanka rada poslodavca, dok je 10.909 radnika u nezaposlenosti završilo nakon što su im istekli ugovori o radu na određeno vrijeme.

Više od  8.900 novoprijavljenih nezaposlenih probudili su se iz neaktivnosti. Kako je to već uobičajeno prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo među vodećim su djelatnostima koje otpuštanju, no i zapošljavaju. Pa je od 8.671 zaposlene osobe s evidencije tijekom veljače najviše njih završilo u prerađivačkoj industiji, trgovini, te potom i obrazovanju o djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane. Ukupno je, međutim, iz registrirane nezaposlenosti izašlo gotovo 17 tisuća osoba, odosno 23,7 posto osoba manje nego u veljači prošle godine i 4,6 posto manje nego u siječnju ove godine. Pritom je više od četiri tisuće osoba brisano zbog nejavljanja ili su se sami odjavili s burze. Idućih mjeseci, vjerojatno će doći do dotatnog brisanja s evidencije s obzirom na zakonske promjene s ciljem adminsitrativnog smanjenja broja nezaposlenih.

Prijeti nam otvorena socijalna kriza, posebice u nekim regijama – veli Lovrinčević naglašavajući kako su proračunska izdvajanja za nezaposlene inicijalno podcjenjena. Međunarodno usporediva anketna stopa nezaposlenosti na godišnjoj razini vjerojatno će preći 14,1 posto čime će Hrvatska biti smještena u red zemalja s najvećom nezaposlenošću. Razvidno je da se prema administrativnim izvorima problem nezaposlenosti pogoršava. On će korespondirati očekivanom padu BDP-a u prvom tromjesječju i reflektirati se na punjenje proračuna – veli Željko Lovrinčević, s Ekonomskog instituta. Prihodi od PDV-a će vjerojatno biti zadovoljavajući zbog učinka potrošnje prije povećanja tog poreza. No, Lovrinčević naglašava kako će rezultati prikupljanja doprinosa biti loši. To bi u pitanje moglo dovesti učinke smanjena doprinosa za zdravstveno osiguranje, mjere uvedene radi poticanja zapošljavanja. No, broj novootovrenih radnih mjesta se smanjuje što, ukazuje Lovrinčević, pokazuje da gospodarstvo gubi zamah.

U strukturi nezaposlenih većinu (62,7 posto) čine osobe srednjoškolske razine obrazovanja. Prema regionalnoj strukturi nezaposlenosti, Splitsko-dalmatinska županija ima najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih, odnosno 46.331 osobu ili 13,5 posto od ukupnog broja nezaposlenih, a ta je županija uz Krapinsko-zagorsku imala i najveći godišnji porast nezaposlenosti. Posljedica je to dijelom propašću velikih građevinskih tvrtki, odnosno problemima poduzeća koja već duže vrijeme životare.

novilist/eZd