Vodeći ekonomisti iz njemačke Deutsche Bank sugeriraju da bi Grčku mogla spasiti uspostava valute paralelne euru, koja bi se temeljila na zadužnicama kao platežnom sredstvu. Usto, trebalo bi osnovati europsku 'banku za problematične dugove' (Bad Bank), pod čiju bi se kapu uhljebile propadajuće grčke banke.

Thomas Mayer iz Deutsche Banka jedan je od najpoznatijih ekonomista u Njemačkoj, koji krizu eura Nijemcima objašnjava na jasan i jednostavan način, približavajući im sve rizike, piše Die Welt, dodajući da Mayer razmišlja originalno, izvan postojećih normi i okvira.

Sudjelujući na netom završenoj konferenciji Welt Grupe o valutama, temi koja mjesecima opsjeda političare i ekonomiste, Mayer i njegovi kolege iz Deutsche Banka razmotrili su treba li Grčka zadržati euro ili ponovno uvesti drahmu. Ponudili su treću opciju: uvođenje nove, dodatne valute u Grčkoj, uz postojeći euro.

'Grčka vlada uskoro će izdavati zadužnice djelatnicima u državnom i javnom sektoru. Doći će do paralelnog opticaja zadužnica i eura', rekao je Mayer, koji je već smislio i zgodan termin za paralelnu valutu: geuro. On bi, primjerice, omogućilo tvrtkama izvoznicama da smanje plaće kako bi mogle povratiti konkurentnost. Istovremeno, bankrotiranoj vladi omogućilo bi da ispoštuje svoje obveze.

Pobjedi li Alexis Tsipras Grčka ostaje u eurozoni
Prema Mayeru, Atena bi izdavanjem zadužnica mogla jednim udarcem ubiti dvije muhe. U jednu ruku, moglo bi se izbjeći napuštanje eura. U drugu ruku, omogućila bi se stvarna prilagodba deviznog tečaja. 'Isprva, rezultat bi mogao biti golema devalvacija', prognozira Mayer, dodajući da bi grčka vlada mogla stabilizirati zemlju strukturnim reformama, držeći vrata otvorenima za povratak isključivo euru.

Međutim, čak i uz takav scenarij Grčka bi mogla preživjeti samo ako se propale grčke banke stave pod okrilje Bad Banka, što bi im omogućilo zaduživanje iz Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) i dokapitalizaciju. Prema njemačkim ekonomistima, takav manevar mogao bi povratiti izgubljeno povjerenje prestrašenih Grka koji masovno povlače ušteđevinu iz banaka.

Stvaranje takve institucije bilo bi skupo, priznaje Mayer, ali bi također razotkrilo pravo stanje stvari u Grčkoj, koje je skriveno paketima financijske pomoći i intervencijama grčke središnje banke.

Grčke banke uvelike ovise o izvanrednim kreditima grčke središnje banke, jer mnoge institucije ne udovoljavaju kriterijima za dobivanje sredstava iz Europske središnje banke. Prema istraživanju Welta, vrijednost izvanrednih kredita u Grčkoj dosegla je najmanje 75 milijardi eura.

Što više Grka zatvara bankovne račune, taj iznos bit će sve veći. Središnja banka spriječava slom banaka osiguravajući izgubljena sredstva, ali time istovremeno financira i daljnji bijeg kapitala iz Grčke.