Pri odluci o valuti štednje treba znati je li smisao štednje održavanje vrijednosti novca ili spekulativna zarada

Kriza u eurozoni utječe na kretanje cijene eura, koji iz dana u dan gubi utrku s američkim dolarom. Pitanje koje se logično nameće je treba li napustiti štednju u eurima i potražiti sigurnost i zaradu u drugoj valuti.

Stručnjaci kažu da se treba držati valute u kojoj se troši, a banke najveću kamatu daju na štednju u kunama, pa zaključujemo da je kuna možda i najisplativiji izbor za nove štediše, ali štedjeti u kuni uključuje i preuzimanje rizika u trenutku kada je upitno hoće li se zadržati smjer dosadašnje monetarne politike.

Prosječna kamata na kunska oročenja iznosi pet posto, za eure ćete dobiti kamatu od četiri posto, za dolar tri posto, a švicarski franak tek 1,5 do dva posto. 'Ukoliko klijent želi najveću kamatnu stopu, onda su to sigurno kune, a ukoliko želi sigurnost koju mu nažalost nitko ne može garantirati, tada će rizik odabira valute morati snositi sam', kazala nam je Ivona Mijatović s portala Moj bankar.hr. Naravno, riječ je o manjim iznosima štednje, kakve imaju prosječni građani i koje ne spadaju u domenu spekulativne štednje.

'Treba štedjeti u valuti u kojoj se troši, a kako su u Hrvatskoj sve cijene vezane uz euro, pa čak i nekretnine, treba izbjegavati rizike i odlučiti se za euro ili kunu', mišljenja je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG- Splitske banke, koji upozorava da SAD čekaju izbori i odluka o produženju fiskalnih stimulansa, što u kratkom roku može utjecati na kretanje cijene dolara.

Ali iako su kamate najbolje na štednju u kunama, za domaću valutu malo se koji građanin odlučuje. Naime, od ukupne štednje, koja zadnjeg dana travnja iznosi preko 146 milijardi kuna, samo je 21 milijarda vezana direktno uz kunu. Čak 125 milijardi kuna vrijedna štednja vezana je za neku stranu valutu, gdje je oko 80 posto denominirano u euro.

Stoga smo se raspitali i o cijenama konverzije eurske štednje u neku drugu valutu. 'Banke destimuliraju konverziju iz eura u druge valute, kao i kamatne stope na druge valute, zbog toga što je većina plasmana vezana baš uz euro', kaže Mijatović, koja nas je uputila na pravila konverzije u bankama. Naime, konverzija valuta u bankama radi se na način da se određena valuta prvo promijeni u kune, a zatim se od tog iznosa kuna kupuje druga valuta, i to po srednjem tečaju. Tako bi se za štednju od 10 tisuća eura u bankama moglo dobiti 12.150 dolara, ali za taj isti iznos dolara konverzijom biste dobili 9.445 eura.

Pri odluci o valuti štednje treba znati je li smisao štednje održavanje vrijednosti novca ili spekulativna zarada. Ako je riječ o zadržavanju vrijednosti novca, onda Ljubo Jurčić preporučuje štednju u eurima. 'Cijene u eurima će više manje biti iste u idućih pet godina, a odnos kune i eura u iduće će dvije godine biti fiksan', kaže Jurčić. Ako se pak želi zaraditi, onda se ulaže u najveću sigurnost, kaže Jurčić, pa ističe da je Amerika kao najveća vojna sila na svijetu ipak najsigurnija te predviđa da će u idućih deset godina dolar jačati.

Inače, jedan dolar vrijedi oko 5,9 kuna i narastao je u posljednjih godinu dana za gotovo kunu. Vrijednost eura je pod kontrolom središnje banke, ali u ljetnim mjesecima uvijek gubi, s obzirom na veći priljev valuta uslijed turističke potrošnje. Da Hrvati ipak najviše vjeruju euru, potvrđuju i mjenjačnice u kojima nije zamijećen veći interes za dolarima od uobičajenog.