Dugo najavljivani Zakon o financijskom poslovanju, Vlada je uputila u saborsku proceduru.

 

Ministar financija Slavko Linić optimistično je procijenio da će od dana stupanja zakona na snagu, što očekuje početkom listopada, u roku 6 mjeseci riješiti nelikvidnost u zemlji. Ispitali smo koliko su realne njegove procjene.

Rak rana hrvatskog gospodarstva i jedan od uzroka ekonomske krize upravo je nelikvidnost. Nema novca za naplatu dospjelih potraživanja. Tu je ključnu ulogu odigrala Hrvatska narodna banka provodeći stegovnu monetarnu politiku, no kako se u njezin rad Vlada ne smije uplitati, ministar financija Slavko Linić pokušat će doskočiti manjku novca u optjecaju primjenom Zakona o financijskom poslovanju.

"Nagomilane gubitke i dubioze od 44,5 milijarde kuna, ne gubitaka, nego neplaćenih računa, pokušalo riješiti do kraja prvog kvartala iduće godine", kaže Linić.

Kako? Ograničavanjem roka plaćanja na 60 dana za poduzetnike i 30 za državu. Lakšim restrukturiranjem tvrtki, ukidanjem predstečajnog postupka i uvođenjem stečajne nagodbe. U roku od 120 dana pokušat će se postići dogovor između vjerovnika i dužnika, a ako ne uspije, odmah kreće stečajni postupak.

"To je dobar put da se to riješi, međutim s druge strane, nije realno očekivati da će se u šest mjeseci riješiti nelikvidnost u Hrvatskoj. Zašto? Jer je taj problem s jedne strane sudski", ističe ekonomist Ivan Lovrinović, koji smatra da je stvarna nelikvidnost države 6 do 7 milijardi kuna, dok je preostalih 40, zapravo rezultat privatizacije i kriminala u posljednjih desetak godina. Ovaj zakon, dodaje, neće riješiti uzrok neunovčivosti već samo posljedice.

S njim se slaže i ekonomski analitičar Damir Novotny.

"Taj zakon ima nekakvu snagu i moglo bi se stvarno dogoditi da se ti problemi riješe u roku od šest mjeseci, ali time se zapravo ne riješava strukturni problem uzročnik problema nelikvidnosti, a to je da poduzeća jednostavno nemaju dovoljno kapitala i zbog toga ne mogu osigurati likvidnost kod banaka", kaže Novotny.

Ključnu ulogu u povećanju likvidnosti trebale bi, uz Vladu, odigrati i komercijalne banke, ali i HNB, slažu se obojica sugovornika.

"Moguće je rješenje tog problema blokiranih poduzeća, insolventnosti i nelikvidnosti u roku od šest mjeseci, ali ključ rješenja su banke, koje bi morale povećati svoju kreditnu aktivnost, a Hrvatska narodna banka i Vlada bi trebale stvorile takav regulatorni okvir da to olakša bankama", ističe Novotny.

"Sad je na novom guverneru da pronađe modalitet kako će prilagoditi monetarnu politiku, ona u svakom slučaju mora biti ekspanzivnija da bi riješila te probleme nelikvidnosti", poručuje Lovrinović.

Zakon bi trebao stupiti na snagu početkom listopada, a novog guvernera već smo dobili. Sada nam preostaje pričekati do kraja ožujka 2013. godine i vidjeti hoće li, kako je ministar i najavio, gospodarstvo postati likvidno.