Na zagrebačkom odlagalištu Jakuševac leži 13 milijuna tona komunalnog otpada. Stvoreni plin do prošlog se proljeća rabio za proizvodnju struje. Sad se besciljno spaljuje jer su dva generatora pokvarena. Za popravak Holding od Fonda za zaštitu okoliša traži sedam i pol milijuna kuna poreznih obveznika, piše HRT

Trljali su zagrebački gradski oci i voditelji gradske tvrtke ZGOS ruke od 2005. zbog mjesečnih prihoda od 350, a poslije i 500 tisuća kuna na mjesec od prodaje struje proizvedene iz deponijskog plina. No od proljeća prošle godine plin se spaljuje te je na taj način najmanje 8 milijuna kuna otišlo u zrak, što za ZGOS nadgleda tvrtka Viadukt. To je 1500 kubika po satu, oko 30 tisuća kubika dnevno se sagorijeva, kaže Ante Karabitić, inženjer iz Viadukta.

Spali se tu mnogo više, čak 50 tisuća kubika plina, tvrdi bivši direktor Čistoće  Marko Melčić - a taj bi plin mogao biti gorivo za 500 ZET-ovih autobusa. On je pregovarao s bečkim holdingom koji je trebao obnoviti pogone za deponijski plin i naknadno dodatno uložiti u bioplinaru, što bi smanjilo količinu otpada koji treba zbrinuti. No tu je ideju, tvrdi Melčić, odbio direktor ZOGS-a Zlatko Milanović. On ima više interese. Tim bi se netko trebao pozabaviti - zašto se to popravlja i 10 godina nikad nije popravljeno, smatra bivši direktor Čistoće Marko Melčić.

Nakon nekoliko propalih natječaja za popravak pogona, jer, kako kažu u ZGOS-u, na neke nisu pristigle ponude ili su dostavljene bile neprihvatljive, obećavaju jedan uspješni. Prema riječim direktora Milanovića, do sada su imali 8 nadmetanja a upravo su jučer završili deveti i za dva tjedna će se evaluirati ponude i znati kako dalje. 

Zašto održavanje otpočetka nije vodio proizvođač opreme, nije se moglo doznati od gradonačelnika Bandića i predsjednika uprave Holdinga Ive Čovića. Nejasno je i kako ćemo dalje kad se Jakuševec ispuni za koju godinu, a o tome se brine i Europska unija, koja nam je naredila nacionalno smanjenje količine odloženog biootpada sa sadašnjih milijun i trideset tisuća tona na 567 tisuća. Kazne su za to i do 60 tisuća eura, a ministar po glasnogovornici poručuje da će novima zakonom o otpadu odrediti tko će ih platiti. 

Glavni pregovarač za okoliš Nikola Ružinski uvjerava da nećemo platiti kazne jer smo pokazali dobru volju time što smo počeli graditi centre za zbrinjavanje otpada. Hoće li to biti dovoljno za europske ciljeve u gospodarenju otpadom koji su određeni još 1999. godine?

HRT/eZd