Njemački dnevnik Süddeutsche Zeitung objavio je veliki članak pod naslovom 'Ljubimica Europe na rubu ponora', u kojem opisuje kako je Slovenija došla u vrlo nezavidnu ekonomsku situaciju te postala novo krizno žarište EU-a.

'Mala zemlja na rubu Europe oduvijek se mnogo trudila priključiti centru - Slovenija se vidjela kao produžetak Austrije, samo mnogo čišća. Najbolja među novim članicama EU-a. No sada se Slovenija približava drugom susjedu, Italiji. Dužnička kriza je potpuno pogodila i Sloveniju. Krajem prošlog tjedna rejtinška agencija Moody's je ponovno ocijenila bonitet Slovenije, ovaj put on je tek dvije ocjene iznad smeća', tako Süddeutsche Zeitung započinje svoju priču o Sloveniji, koja je postala novo krizno žarište EU-a i čije banke su na rubu propasti.

U članku se podsjeća da je 2004. godine, kada je Slovenija pristupila Europskoj uniji, gospodarski rast iznosio dobrih 3,6 posto, a nezaposlenost je bila niža od prosjeka EU-a. Slovenija je i bila prva od novih članica koja je 2007. uvela zajedničku valutu euro, a do kredita nije uopće bilo teško doći. Sve se to skoro preko noći promijenilo 2008, kada je započela svjetska financijska kriza, a Slovenija se odjednom našla u situaciji da joj je izvoz pao za petinu, sve građevinske investicije su prestale, dok je gospodarstvo palo za čak 8,1 posto! Sve to je dovelo i do problema u dvije najmoćnije slovenske banke - Novoj ljubljanskoj banci i Novoj Kreditnoj banci Maribor, koje se sada muče s lošim kreditima podijeljenim za vrijeme blagostanja.

U međuvremenu su narasli i dugovi države - 2007. su iznosili 27 posto BDP-a, a danas su već na 48 posto. Konzervativni premijer Janez Janša nedavno je izjavio da će Slovenija možda trebati pomoć EU-a, poput Grčke i sličnih država. Onda je povukao tu izjavu, no slovenski mediji spekuliraju da će vlada najkasnije na jesen tražiti najmanje 1,3 milijarde eura pomoći od Bruxellesa, iako se iz vlade može samo čuti da je budžet stabilan. Doduše, to su govorili i Španjolci samo par dana prije nego su panično zatražili, i dobili, 80 milijardi za spas svojih banaka. Slovenski budžetski deficit je sada iznad šest posto, a cilj je da dođe ispod tri posto, pa vlada pokušava provesti mjere štednje.

Ekonomist Vladimir Gligorov, navodi Süddeutsche Zeitung, smatra da Janšina vlada u najboljem slučaju deficit može smanjiti na 4,5 posto te poručuje da bi Slovenija trebala zatražiti pomoć MMF-a ili EU-a. Gospodarski rast više nitko ne očekuje, a kamate na kredite koje Slovenija diže na međunarodnom financijskom tržištu već su iznad famoznih sedam posto, što znači da ih je nemoguće vraćati. U takvoj situaciji se kao problem ispostavlja i nekad uspješna politika po kojoj Slovenija nije baš bila otvorena za strane investicije, pa je sada pedeset najvažnijih firmi - od željeznica do banaka - barem dijelom u vlasništvu države, koja i sama jako loše financijski stoji.

Nezaposlenost u Sloveniji je već narasla na 8,3 posto i još će rasti, predviđaju ekonomisti. Pritom je problematična i Janšina vlada, kojoj se zamjera autoritarnost - primjerice, sada je Državno odvjetništvo pod nadležnošću Ministarstva policije, a ne pravosuđa! Povrh svega, protiv premijera Janeza Janše se vodi proces u kojem je optužen za korupciju.

Jedino što u Sloveniji trenutno ide dobro je turizam, zaključuje Süddeutsche Zeitung. Na jesen se pak očekuje novi udar krize. Bruxelles je dobio još jednog bolesnika kojeg će morati spašavati europski fondovi.