Do krize su Hrvati mahom kupnju proizvoda određivali navikom, tradicijom ili robnom markom. Danas ih to toliko ne zanima. Odluke prije svega donose na temelju omjera cijene i kvalitete. No, kvalitetu proizvoda stavljaju ispred svega, piše danas.hr.

Ponašanje hrvatskih građana i način na koji donose odluke kada je kupovina u pitanju dramatično se promijenio. Prema podacima Centra za istraživanje tržišta GfK, robna marka odnosno brand sada im je na dnu ljestvice važnosti.

Naime, većina građana danas ponajviše prije svega vrednuje omjer cijene i kvalitete (39 posto). Prvenstveno kvaliteta bitna je za 22,5 posto građana Hrvatske, a njih 17 posto budnim okom promatra i koliko je proizvod dobar za njihovo zdravlje. S obzirom na krizu u Hrvatskoj, zanimljivo je da je stavka "cijene" tek na četvrtom mjestu i ona je važna za 8,3 posto ispitanika koji su u srpnju sudjelovali u istraživanju GfK.

"Vjerujemo da je razlog tome činjenica da su naši sugrađani danas bombardirani ponudama s niskim cijenama, ali i prečesto preniskom kvalitetom. Građani su se očito tijekom nekoliko zadnjih godina nerijetko 'opekli' inzistirajući na najnižoj cijeni. Eksperimentirajući s kupnjom nekih novih proizvoda i usluga, naučili su da za svoj novac mogu tražiti iznimno nisku cijenu, ali da pri tome ne moraju odustati od visoke kvalitete. Neki proizvođači i neki davatelji usluga upravo to im i nude - vrhunsku kvalitetu uz iznimno povoljnu cijenu. Stoga nas niti ne čudi da u ovoj gospodarskoj krizi pobjeđuju na tržištu upravo tvrtke koje nude najbolji omjer cijene i kvalitete", prokomentirala je Mirjana S. Pelaić, direktorica tvrtke Axios, koja je naručitelj istraživanja GfK.

Prije krize Hrvati su kao odluku za kupnju određenog proizvoda visoko navodili i naviku, no sada su je smjestili tek na peto mjesto (7 posto). Još im je manje presudno pri kupovini koliko loše proizvod utječe na okoliš (2,8 posto). Tradiciju smještaju na dno ljestvice i ona je pri kupovini važna samo za 2,3 posto ispitanika. Brand je pak najmanje važan.