Ministarstvo financija iskoristit će sve zakonske mogućnosti kako bi naplatilo porezne dugove, u više navrata ponavljali su iz tog resora, a čini se da ministar financija Slavko Linić od toga neće odustati unatoč kritikama o prevelikoj poreznoj presiji u zemlji, prenosi danas.hr .

Poreznici su krenuli i u akciju pljenidbe novca, odnosno dnevnog prometa kod onih dužnika koji posluju s gotovinom. U nekoliko poreznih ispostava potvrdili su da njihovi poreznici imaju nalog da ujutro dođu, uglavnom u kafiće, te da na kraju dana na ime poreznog duga uzmu dnevni promet.

"Imamo i tu mogućnost za naplatu dugova. Možda se vama to ne čini elegantnim načinom, ali i to je jedna od mjera naplate. Za nas je to krajnja mjera, ali što drugo učiniti s čovjekom koji u svom kafiću ima promet od 10 ili 20 tisuća kuna, prijavljuje znatno manje, ali ni na taj umanjeni promet nije spreman godinama platiti porezni dug. Kako gospodski s njime postupati", kažu za Novi list izvori iz Porezne uprave. Priznaju da pri takvom pokušaju ima i neugodnih scena, pa čak i prijetnji.

Nisu one isključene ni ubuduće, pogotovo kad je u pitanju nalog koji je iz vrha Porezne uprave stigao u njezine područne urede da se što skorije naplati porezni dug za koji država, odnosno Ministarstvo financija ima založno pravo na nekretnine ili pokretnine. U područnim uredima u nekoliko hrvatskih gradova otkrili su da je stigao nalog da aktiviraju zalog na nekretnine i pokretnine i tako naplate dug te da su upozoreni da to "čine kod bogataša, odnosno onih koji državi duguju milijune, a ne kod građana čiji je dug nekoliko tisuća kuna.

"Nije nam cilj aktivirati založno pravo kod nekoga tko je dužan državi dvije ili pet tisuća kuna, ali dat ćemo u prodaju nekretnine onih koji duguju milijune kuna, a u međuvremenu se njihova osobna imovina povećala za isti taj iznos, pri čemu se državi nisu sjetili platiti ni lipe poreza", kaže sugovornik iz Porezne uprave.

Zasad su na udaru tvrtke i građani s nedavno objavljene liste dužnika i za početak je Porezna uprava detektirala milijardu kuna duga koji je pokriven založnim pravom na imovinu.

Lista dužnika omogućila je da se otkrije mreža od deset tisuća poduzeća, među kojima je njih i po dvadesetak bilo povezano i prelijevalo novac kako bi izbjegli plaćanje dobavljača ili plaćanje poreza. Neke od tih tvrtki zapale su u nelikvidnost i poteškoće i zbog toga nisu platile porez, ali u dijelu slučajeva poreznici sumnjaju na namjerno izvlačenje novca, prebacivanje s računa na račun kako bi se izbjeglo plaćanje poreza.

Zato će Porezna uprava za početak pokušati 20 milijuna kuna neplaćenog poreza, koji po njihovom mišljenju namjerno nije plaćen, nastojati naplatiti iz privatne imovine vlasnika i direktora. Riječ je o pedesetak osoba.