Najviše ispitanika smatra da će rad od kuće biti najkorisnija novost Zakona o radu. Kao najveću prednost rada od kuće ispitanici ističu smanjenje troškova – kako za poslodavce, tako i za posloprimce.

Početkom mjeseca najavljene su izmjene Zakona o radu koji bi trebao zaživjeti u drugoj polovici 2013. godine. U anketi provedenoj na više od 600 ispitanika portal MojPosao istražio je koje od tih mjera građani smatraju najkorisnijima. Najviše ispitanika (33 posto) smatra da će rad od kuće biti najkorisnija novost Zakona o radu.

Kao najveću prednost rada od kuće ispitanici ističu smanjenje troškova – kako za poslodavce, tako i za posloprimce. 'Zašto ne? Uštedjeli bi više na hrani, gorivu i vremenu putovanja do posla i natrag', komentira jedan od ispitanika, a drugi dodaje: 'Smatram da se puno posla može odraditi na računalu te putem maila proslijediti adresantu. Uštede za poslodavca su veće jer ne mora osiguravati radno mjesto u fizičkom smislu pa tu izostaju i svi troškovi režija, namještaja, lokacije.'

Kao dodatnu prednost rada od kuće ispitanici navode i bolju koncentraciju u miru vlastitog doma te više vremena za obitelj, posebno kada su u pitanju majke. 'Kada su djeca npr. bolesna, mogu biti kod kuće s njima i raditi posao. Dobit za majku, dijete i poslodavca', komentira jedan od ispitanika.

'Part time zapošljavanje' (na pola radnog vremena) podržava 29 posto ispitanika. 'Otvorilo bi se više radnih mjesta jer bi na mjesto jednog zaposlenika sada morala doći dva i otvorila bi se mogućnost roditeljima male djece da rade, primaju plaću, a istovremeno imaju vremena za svoju djecu', komentar je jednog ispitanika. Drugi pak smatraju kako bi 'part time zapošljavanje' posebno koristilo uslužnim djelatnostima i malim obrtima jer bi omogućilo plaćanje zaposlenika po stvarnom učinku. 'U pola radnog vremena napravi se 90 posto posla', smatra jedan od ispitanika.

Jedinstveni ugovor o radu korisnim smatra 17 posto ispitanika koji u tome prvenstveno vide priliku za jednakost. 'Ne bih se osjećala degradirano, kao sa ugovorom na određeno; svi me gledaju kao djelatnika druge klase, kao da ništa ne vrijedim, iako se trudim puno više od stalno zaposlenih', komentira jedna ispitanica. Čak 15 posto ispitanika izjavilo je da ne zna ništa o novom Zakonu o radu, ali izražavaju zabrinutost da on 'sigurno neće biti pisan u korist radnika'.

Zapošljavanje umirovljenika korisnom mjerom smatra 6 posto ispitanika, koji ističu kako je znatan broj umirovljenika radno sposoban. 'Nužno je pronaći model za uključivanje umirovljenika na tržište rada i nakon umirovljenja, jer mirovine isplaćene temeljem generacijske solidarnosti nisu dostojne za život, a i da se pritom spriječi potencijalni rad na crno', zaključuje jedan od ispitanika.