Ako možete bez nas u INA-i, otvarate rat! Poručio je Mađarima ministar financija Slavko Linić. Tako se još uvijek ne stišava bura u ovoj naftnoj kompaniji i oko nje, dodatno potpomognuta pismom hrvatske strane u Nadzornom odboru upućenom Vladi. Traže smjenu predsjednika Uprave Zoltana Aldotta.

Marginalizacija hrvatskih članova u Upravi Ine traje već mjesecima. O svemu se više moglo čuti na suđenju bivšem premijeru, a čini se da cijela priča ovih dana doseže svoj vrhunac. Prije dva dana održan je sastanak Uprave na kojem je predsjednik Zoltan Aldott zatražio od svih sudionika da mobitele ostave izvan prostorije.

"Mislim da je to svinjarija, da to nije način korporativnog upravljanja i upravljanja firmom, da to nije kolegijalno, da je to suprotnom zakonima Republike Hrvatske i da je to nedopustivo", rekao je za Media servis predsjednik Nadzornog odbora INA-e Davor Štern. Kaže da se ovakvo upravljanje više ne može podnijeti i da je cijela situacija - neprihvatljiva.

"Mene ona vrijeđa, ne kao predsjednika Nadzornog odbora, nego kao Hrvata" , kaže Štern.A upravo zbog hrvatskih interesa, ministar financija Slavko Linić poručuje: ovakav odnos unutar INA-e nije opcija.

"To je nešto što je neprimjereno i neprihvatljivo i to je rezultat rada HDZ-a, budimo iskreni. To se mora promijeniti", istaknuo je Linić.No na pitanje hoće li Vlada smijeniti Aldotta, Linić je rekao da na takav način ne razmišljaju. Ono što Vlada želi jest promjena ugovora.

"Oni mogu i bez nas, ali u tom trenutku oni otvaraju rat s hrvatskom državom. Samo s nekoliko poruka, okrenite se po Hrvatskoj, pa ćete vidjeti da su trčali farbati i ureživati pumpe. Osjetljivi su oni na kritiku i na ozbiljnost Vlade. Prema tome, očekujem da će sada početi uređivati rafinerije i otvoriti neku bušotinu plinu u Jadranu, i da polako shvate što je politika Vlade, iako imamo samo 44 posto", poručio je Linić.Hrvatska u Ini ima 44,84 posto dionica, a mađarski MOL 49,1 posto. Naša Vlada ne može smijeniti Aldotta ali može otvoriti pitanje o korporativnom upravljanju u poduzeću koje je u zajedničkom vlasništvu. Pa tako i utjecati na posao koji obavlja predsjednik Uprave, smatra Štern.

"Tražimo da se predsjednik Uprave ponaša prema svojim kolegama na jedan doličan i poslovan način, a kako to nije drukčije moguće, onda smo tražili da Vlada intervenira kao dioničar", kaže Štern.