Sumorna gospodarska svakodnevica nokautirala je automobilsko tržište

Ljudi u Hrvatskoj ne žele se lako odreći automobila, pa i po cijenu da sutra ostane novca samo za kruh i mlijeko. Stvar je u tome da automobil ne doživljavamo luksuzom, a u suštini on jest luksuzna roba, piše novilist

U Hrvatskoj je u kolovozu prodano oko 1.700 novih automobila. Potražnja za novim vozilima, žale se gotovo svi domaći zastupnici inozemnih proizvođača, nije bila tako katastrofalna više od deset godina, a problem predstavljaju sve glasnije slutnje da će crni kolovoz zamijeniti jednako turoban rujan. Naime, prognoze s tržišta navješćuju da će se dramatičan trend nastaviti i vjerojatno tako skoro psihološka granica od dvije tisuće novo-registriranih automobila mjesečno neće biti prijeđena.

Loša prodaja tijesno je povezana s gospodarskim trenutkom: u Hrvatskoj ima više od 300 tisuća nezaposlenih, zaposleni primaju neredovitu ili smanjenu plaću, strahuju od gubitka posla, novih socijalnih tenzija, daljnjeg rasta životnih troškova...

Sumorna gospodarska svakodnevica nokautirala je automobilsko tržište; saloni se zatvaraju ili posluju na granici rentabilnosti i doista će opstati samo oni najbolji. S obzirom na to da nema naznaka u bolje sutra, tako niti sami trgovci ne vjeruju da će ove godine svi zajedno prodati 35.000 automobila. Primjerice, prošle godine prodano ih je 40.000, a rekordne 2008. ukupno je registrirano 88.217 novih automobila, dakle svakog mjeseca njih prosječno - 7.351! Dakle, paralelno s produbljenjem gospodarske krize u Hrvatskoj, pada i prodaja pa neki u automobilskom tržištu vide odličan pokazatelj uspješnosti vladajućih garnitura. Ako je suditi prema lošim trendovima i pesimističnim prognozama s automobilskog tržišta, onda teza da vladajući još uvijek nisu uspjeli izvući zemlju iz gliba ima dodatnu potvrdu.

Živahno rabljeno tržište

Unatoč tome, građani se teško odriču limenih ljubimaca - kada već nemaju novca za nove, okreću se rabljenima. Premda je uvijek postajala potražnja za polovnim autima, zadnje dvije godine, a posebice ove, ovo je tržište postalo posebno živahno. Naime, pet-šest godina stari automobil, jasno pod pretpostavkom da je redovno servisiran i održavan, na svojoj vrijednosti izgubio je 40 ili više posto od svoje cijene, tako da nije čudno da će sve siromašniji građani posegnuti za rabljenim. Štoviše, primjetan je trend da i oni kupci koji su sve do nedavno imali novac za novo vozilo, sada se odlučuju za polovno.

Stoga i najveći auto-saloni počinju pojačano oglašavati svoj program rabljenih vozila, a puno je i malih trgovaca koji na sve načine pokušavaju uhvatiti korak s novim trendovima kako bi opstali u poslu. Puls tog, sve dinamičnijeg tržišta dobro se može opipati prelistavajući internetske i tiskane oglasnike ili pak obilazeći trgovce koji na sve načine pokušavaju uvjeriti sve brojnije kupce u ispravnost automobila koji su epitet glanc-novog odavno izgubili. Trendove na automobilskom tržištu u Hrvatskoj najbolje ilustrira statistika - na godišnjoj razini prodaja novih vozila pada 17-18 posto, dok prodaja rabljenih raste 7-8 posto!

Hrvatska realnost

- Istina je da je 2008. bila rekordna, ali tada nismo živjeli realno. Meni se čini da je ovo danas hrvatska realnost. Govoreći istinu, 2008. kredit i lizing dijelio se šakom i kapom, masovno se, na brzinu kupovalo nove, i to vrlo skupe automobile. Većina kupaca nikad nije proučila ugovore, tako da su lizing kuće skupo naplaćivale nepoštivanje ugovorenih obveza. Sjetimo se i drame s rastom švicarskog franka. Iz svakodnevnog rada sa strankama mogu potvrditi da je kupnja automobila putem kredita ili lizinga upravo te 2008. mnogima zagorčala život i trajno promijenila tržište. Stoga mene ne čudi da su ljudi poučeni lošim iskustvom danas puno oprezniji s novcem, pa se okreću polovnim vozilima; dignuti kredit na pet ili 15 tisuća eura velika je razlika. Opreznost kupaca može se iščitati iz još jednog detalja - kad dođu u salon nisu više brzopleti tako da danas razgovor s našim savjetnicima i prodavačima traje znatno duže. Za razliku od prije sada ih sve zanima, žele sve informacije o automobilu koju namjeravaju kupiti, otkriva nam Hrvoje Berek, voditelj prodaje u auto-kući Porsche Rijeka.

Strah od gubitka posla

- Istina je i to da se među građane uvukao strah; brine ih hoće li zadržati posao, kakva će im sutra biti plaća. Osim toga, ne znaju kako će se na njihov standard odraziti skorašnji ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Razumljivo da je ljudi žele pričekati dvije-tri godine, da vide kako ćemo tada živjeti u Hrvatskoj. U međuvremenu svoj će vozni park obnoviti ili nadopuniti jeftinijim, polovnim automobilom, dodaje Berek, a njegove riječi potkrjepljuje priča jednog od kupaca:

- Već duže vrijeme razmišljamo o drugom automobilu. Obitelj se širi, tako da se u sadašnjem stišćemo. Posebno veliki problem predstavljaju nam duža putovanja, dakle kada treba pronaći mjesta i za prtljagu. Pokušat ćemo jedno vrijeme financirati dva automobila - jedan manji, kojeg smo novog kupili 2006. godine, kad otplata auto-kredita doista nije dramatično opterećivala kućni budžet, te ovaj veći ali polovni, jer za novog novca nismo imali. Čujte, kad smo gledali koliko bismo mogli izdvojiti za drugi auto, izračunali smo da kućni proračun možemo opteretiti s najviše tisuću kuna, naravno pri tome odričući se nekih drugih stvari u životu. Za taj novac novi automobil koji bi odgovarao našim potrebama ne može se kupiti, ali se zato solidan polovni ipak može, govori nam kupaca koji je za 50-ak tisuća kuna pronašao opela iz 2006. godine, doduše s prijeđenih 150 tisuća kilometara.

Poput dobrog dijela onih koji su se odlučili za polovni auto, tako je i ovaj naš sugovornik od novog odustao u strahu od produbljenja ekonomske krize, gubitka posla, ali i ulaska u Uniju. K tomu, primanja su mu, žali nam se, umanjena, a troškovi života dramatično porasli. Svejedno, upustit će se, kako kaže, u luksuz da ima dva automobila. Ako krene po zlu, onaj manji prodat će; salona koji procjenjuju i otkupljuju automobile od građana ionako je sve više.

Uvozna vozila

- Način suvremenog života nameće automobil kao nužnost, tako da nije čudno da ćemo ih unatoč osjetnom padu standarda i dalje kupovati. Znam, ima onih kojima auto služi kao statusni simbol ali takvi su vam najčešće kruha gladni. Doduše, kako je krenulo, svi ćemo mi manje kupovati nove, a puno više polovne aute. Kako već duže vrijeme obilazim salone, primijetio sam da ima puno uvoznih vozila. Imam dojam da se na zapadu rješavaju svojih pet-šest godina starih vozila koja i sa svojih 150.000 ili 200.000 prijeđenih kilometara predstavljaju dobru robu za naše tržište, dodaje ovaj kupac.

Poput većine renomiranih autokuća, tako i Porsche Rijeka, koja je od nedavno u sastavu Volkswagen grupacije, u svom asortimanu ima i bogatu ponudu rabljenih vozila. Naime, ova autokuća licencirani je zastupnik kompanije Weltauto, jedne od svjetskih najvećih marki za trgovinu rabljenim vozilima.

- Porsche Rijeka nije iznimka, tako da i mi bilježimo rast prodaje rabljenih vozila. Prema svemu sudeći takvi će se trendovi nastaviti i idućih godina. Naime, ove godine očekujemo da ćemo u Porscheu prodati oko 400 polovnih auta, a već dogodine 550, čak i 600. Povećanu potražnju za rabljenim vozilima, koja je kod nas ipak iznad hrvatskog prosjeka, u Porscheu pripisujemo i novoj lokaciji na Škurinju, gdje ovaj 12 milijuna eura vrijedan kompleks doista ulijeva povjerenje kupcima, smatra Hrvoje Berek i potvrđuje nam ono što se zadnjih mjeseci sve češće može čuti od trgovaca - ponuda dobrih polovnih automobila polagano posustaje za potražnjom.

Potražnja veća od ponude

- Sve naše poslovnice, a imamo ih u Zagrebu, Splitu i Rijeci, suočavaju se zadnje vrijeme s istim problemom - potražnja za kvalitetnim rabljenim vozilima je veća od ponude. Najviše se traže dizel vozila, po mogućnosti golf, između pet i deset tisuća eura, otkriva Berek i objašnjava:

- Razlog tomu leži i u činjenici da već tri-četiri godina traje trend pada prodaje novih vozila, pa samim time na tržištu ima i sve manje polovnih. Jednostavno, oni koji su svoj automobil kupili prije gospodarske krize neće ga danas lako prodati i kupiti novi, što je prije bila praksa. Stoga, trgovci sve češće odlaze po aute u inozemstvo, što nije i naša praksa. U Hrvatsku stižu automobili s puno kilometara, ali prihvatljiviji cijenom, što ih čini pristupačnim našim građanima. Takvi automobili puni su zamki, a najčešća je varanje na kilometrima. Puno je takvih slučajeva. Naravno, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju možemo očekivati da će nas zapljusnuti pravi val uvoza rabljenih vozila. Međutim, ja priliku vidim u tome da s hrvatskog tržišta plasiramo rabljena vozila na zapad. Naime, naše prosječno polovno vozilo ipak ima daleko manje prijeđenih kilometara od sličnog iz Europske unije, dodaje Berek i znakovito zaključuje:

- Ljudi u Hrvatskoj ne žele se lako odreći automobila, pa i po cijenu da sutra ostane novca samo za kruh i mlijeko. Stvar je u tome da automobil ne doživljavamo luksuzom, a u suštini on jest luksuzna roba.

novilist/eZd