Vlada je u Sabor poslala konačni prijedlog izmjena Stečajnog zakona prema kojem otvaranje stečaja zapravo znači i likvidaciju po ubrzanom postupku

Vlada je usvojila prijedlog zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji bi od 1. siječnja iduće godine trebao omogućiti Ministarstvu financija efikasan nadzor nad ostvarenim prometom gotovinom i suzbijanje sive ekonomije, pogotovo u ugostiteljstvu i turizmu, piše HRT

Uvođenjem fiskalnih blagajni, koje će biti povezane s Poreznom upravom, trebalo bi se stati na kraj praksi gotovo svih koji rade s gotovinom a koji, po riječima ministra financija Slavka Linića, iskazuju male promete i male dohotke.

Podaci pokazuju ogromne nelogičnosti jer ispada da je samo 15 posto ukupnog prometa pokriveno prometom gotovinom, pri čemu su prosječni dnevni dohoci tako niski da se od njih ne može živjeti, kaže Linić.

Tako je kod trgovine i popravaka predmeta dnevni dohodak 85 kuna, kod taksi službe 65 kuna, u trgovini živežnim namirnicama oko 100 kuna, a u kafićima 95 kuna. Ministarstvo financija procjenjuje da će prihodi od fiskalizacije biti veći za milijardu kuna, dok će rashodi za državu u prvoj godini iznositi 13 milijuna kuna, te u iduće dvije godine oko 15 milijuna kuna.

Vlada je u Sabor poslala konačni prijedlog izmjena Stečajnog zakona prema kojem otvaranje stečaja zapravo znači i likvidaciju po ubrzanom postupku, ali s jačom zaštitom radnika. Odsad će o svemu odlučivati onaj čiji je novac, a bit će moguće i smijeniti stečajne upravitelje, a da im se ne plati - u slučaju da posao ne obavljaju dobro.

Vlada je dala i suglasnost Agenciji za upravljanje državnom imovinom da počne prikupljati obvezujuće ponude za kupnju 65,84 posto Badelovih dionica. Početna cijena bit će 106 i pol milijuna kuna, a Ministarstvo unutarnjih poslova dobilo je odobrenje za kupnju 64 nova vozila.u predložila i da ne prihvati prijedlog zaključaka o upravljanju državnom imovinom, kojim Hrvatski laburisti od Vlade traže da u roku od 30 dana izradi strategiju upravljanja državnom imovinom. Premijer Milanović rekao je kako takva strategija do sada nije bila donesena u Hrvatskoj, neozbiljnim ocijenivši zahtjev za njezinim donošenjem u roku od 30 dana.

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji predviđa smanjenje broja članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije sa sedam na pet članova. Na taj se način, ističu u Banskim dvorima, planira postići veća djelotvornost i ekonomičnost u radu tog upravnog tijela Agencije - bruto plaće dvaju članova Vijeća godišnje se prosječno kreću oko milijun kuna.

HRT/eZd