Banke su više bježale iz eurozone nego iz zemalja regije, osim iz Mađarske. Podatak za Hrvatsku zato iznenađuje

Banka za međunarodna poravnanja (BIS) navodi da su od sredine 2011. do sredine 2012. strane banke smanjile svoju izloženost u šest zemlja srednje i istočne Europe za približno 53 milijarde dolara, odnosno 4,8 posto BDP-a tih zemalja, piše vecernji.hr

Nema preciznih podataka

Najveće smanjenje (oko 40 posto spomenute svote) zabilježeno je u Mađarskoj, što odgovara protuvrijednosti 14,2 posto mađarskog BDP-a. Odmah nakon Mađarske nalazi se Hrvatska, gdje je u godinu dana izloženost stranih banaka pala 8,4 posto hrvatskog BDP-a. Na trećem je mjestu Srbija gdje su strane banke razdužile 7,7 posto BDP-a, dok je najveći dobitnik Slovačka u koju se slio kapital banaka u protuvrijednosti 5,9% BDP-a.

Iz tog proizlazi da su banke povukle iz Hrvatske 27 milijardi kuna, odnosno 3,6 milijardi eura, puno više nego što se mislilo. Na podatak BIS-a pozvao se analitički odjel Erste banke koji se bavio procesom razduživanja u regiji te su zaključili da je razduživanje u regiji bilo umjereno u odnosu na druge. Manjak bankarskog kapitala zemlje regije nadoknadile su privatnim investicijama i sredstvima iz EU fondova, no nema preciznijih podataka po pojedinim zemljama.

Hrvatska narodna banka nedavno je objavila da se zaduženost bankarskog sektora prema inozemstvu u prvih osam mjeseci ove godine smanjila za 11,7 milijardi kuna, ali ni centralna ni komercijalne banke nisu posebno dramatizirale te podatke. Još prije godinu dana Austrija je zatražila od banaka u svom vlasništvu da smanje kreditnu aktivnost u regiji te da nove kredite vežu isključivo uz lokalne depozite, po principu koliko nove štednje dobiju, toliko kredita mogu plasirati. Pokazalo se, međutim, da je ove godine nova štednja bila veća od novih kreditnih linija tvrtkama, a razliku su banke zacijelo koristile za smanjenje svog duga bankama majkama.

Smanjenje kreditne izloženosti tvrtkama nastavljeno je i tijekom jeseni, a u mjesecu rujnu plasmani su pali za približno dvije milijarde kuna u odnosu na kolovoz! No, podatak BIS-a o povlačenju čak 27 milijardi kuna iznenadio je i upućene pa Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta i član Savjeta HNB-a, objašnjava da HNB nema uvid u kretanje kapitala po svim financijskim instrumentima. HNB prati kredite banaka, a osim klasičnih kredita, kapital je ranije stizao i kroz leasing, faktoring, razna jamstva, ulaganja u dionice, povezana društva, osiguravateljske kuće i slično. Dopušta da su svi ti instrumenti smanjeni za 27 milijardi kuna, ali o tome ne postoji točna evidencija u zemlji.

Loša poruka

- Svako izvlačenje kapitala poruka je investitora da se novac ne može oploditi i stoga ga prebacuju u druge zemlje. Ako su podaci BIS-a točni, proizlazi da su investitori procijenili da su Mađarska, Hrvatska i Srbija rizične te da je njihova perspektiva neperspektivna - komentira Lovrinčević.

Podatke BIS-a analizirao je i objavio Odjel za makroekonomska istraživanja za regiju Erste grupe, a Juraj Kotian, voditelj odjela, ističe da je, uz izuzetak Mađarske, prekogranično razduživanje banaka u većini zemalja srednje i istočne Europe ostalo relativno blago, ako ga se usporedi s razduživanjem u eurozoni. Španjolska je, na primjer, u godinu dana, ostala bez 14,3 posto BDP-a, a periferne države eurozone bez 600 milijardi dolara bankarskog kapitala. Bijeg bankarskog kapitala države su nadoknađivale plasmanom državnih obveznica.

vecernji.hr/eZd