Sigurno je da Hrvatska neće dobiti novac iz fondova EU ako se dobro ne pripremi, piše vecernji.hr

Uvijek se povlače tri teme: osiguranje dovoljnog broja ljudi u sustavu koji se mogu baviti svim procedurama potrebnim za povlačenje novca iz fondova, priprema projekata i osiguranje proračunskih sredstava za sufinanciranje vlastite komponente na čemu intenzivno radimo - kazao je u Rijeci Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU, na otvaranju "Regionalnih dana EU fondova".

Tamo je uz riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela i primorsko-goranskog župana Vidoja Vujića bio i David Arthur Slinn, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj. Potpredsjednik Grčić istakao je da su neki rezultati u okviru programa IPA već vidljivi. - Podigli smo iskorištenost sa 37 posto na početku godine na čak 60 posto, što je sjajan rezultat, a volio bih da start u strukturne fondove bude jednako uspješan - kazao je Grčić.

Uz Pelješki most izdvojio je još neke velike projekte - strateški projekt obnove i gradnje željezničke pruge prema Rijeci što će također biti financirano iz fondova EU.

- Tu su još projekti odlagališta otpada, velik broj projekata vodoopskrbe s obzirom na to da imamo prema EU obavezu do 2018. riješiti vodoopskrbne sustave i sustave odvodnje naših najvećih gradova i niz manjih, regionalnih projekata ulaganja u poslovnu i turističku infrastrukturu. Taj će dijapazon potpore i vrste projekata biti bitno proširen kada počnemo koristiti strukturne fondove - rekao je ministar Grčić istaknuvši da je Hrvatska kroz sve pristupne fondove do sada na raspolaganju imala 970 milijuna eura od čega je iskoristila 67,5 posto.

- To je respektabilan iznos, a posebno zbog činjenice da u tom vremenu nismo uplatili ni kune u europski proračun. Hrvatska je taj novac ugradila u svoje razvojne projekte - naglasio je Grčić.

Na pitanje o proračunu za 2013. godinu i mogućim rezovima kazao je da će to biti tema idućeg tjedna, no, dodao je, u idućoj će godini sigurno biti velikih zahtjeva samo temeljem rasta kamata, uplate milijardu i 700 milijuna članarine u proračun EU te troškova brodogradnje. Rashodovna strana raste više od pet milijardi kuna koje negdje treba naći, kazao je Grčić.

vecernji.hr/eZd