Tvrtka autocesta Rijeka - Zagreb zaposlila je 733 ljudi za upravljanje sa 182 kilometra autoceste, što znači da o svakom kilometru brine više od četvero zaposlenih. Samo malo dalje preko granice u Sloveniji tvrtka DARS vodi brigu o 607 kilometra autoceste i za to zapošljava 1.247 radnika, odnosno dva po kilometru, piše Novi list.

Ako se krene još dalje, u Austriju, onda se dođe do zaključka da se autocestama može upravljati i sa 1,25 zaposlenih po kilometru, jer austrijska tvrtka ASFINAG sa 2.551 zaposlenim vodi računa o 2.727 kilometra autoceste u toj zemlji. Da je kojim slučajem u Austriji ARZ bi zapošljavao 227 zaposlenih Usporedba je to podataka posljednjeg dana prošle godine koju su angažirane konzultantske kuće izradile za Vladu u sklopu Clena starta, odnosno analize poslovanja u javnim poduzećima, ministarstvima i fondovima.

Slika stanja koju je Vlada naručila od nezavisnih konzultanata posebice je porazna kad su u pitanju tvrtke iz sektora prometa koje zapošljavaju više od 35 tisuća ljudi, a posebno je loše stanje u željezničkom i cestovnom prometu, dok je u telekomunikacijskom sektoru, koji je preostao u vlasništvu države, ali i u pomorskom prijevozu stanje nešto bolje.

Dokument pokazuje da su, kad je upravljanja autocestama u pitanju, u HAC, nešto skromniji po broju zaposlenih pa o 868 kilometra brigu vodi 2.827 zaposlenih, što je 3,26 po kilometru. To znači da je u dva poduzeća koja upravljaju cestama u Hrvatskoj, HAC-u i ARZ-u, radilo 3.560 ljudi i da su na brizi imali ukupno 1044 kilometra autocesta. Usporedba sa Austrijom nije nimalo laskava, oni s tisuću manje zaposlenih upravljaju sa dva i pol puta više kilometara autocesta, piše Novi list.

Što se tiče prihoda od cestarina HAC je u prošloj godini skupio 169 milijuna eura, ARZ 64 milijuna eura, dok je DARS na puno manje kilometra zaradio 298 milijuna eura, a prema izvješću Clean starta austrijski ASFINAG skupio je 1,561 milijuna eura.

Ta su dva usporedna podatka, o zaposlenima i prihodu, samo dva detalja iz mozaika koji prikazuje stanje u domaćim tvrtkama koje upravljaju prometnom kralježnicom Hrvatske. U cestovnom prijevozu to znači da je pet tvrtki, HAC, HC, ARZ, Zagreb - Macelj i Dina istra, u 2011. godini imalo 6,24 milijarde kuna prihoda dok su im rashodi bili 1,5 milijardu kuna veći, pa je stvoren minus od 1,5 milijardu kuna, i to sve uz više od tri milijarde kuna transfera iz državnog proračuna, zahvaljujući tome što za svaku kupljenu litru benzina građani za ceste i autoceste daju po 60 lipa.

Nimalo ohrabrujući nisu ni podaci koji se tiču ukupnih obveza što ga spomenuta društva imaju jer su one veće od 43,8 milijardi kuna, a za više od 36 milijarda kuna jamac je država što znači da će, uz sadašnje poslovanje, dobar dio tih obveza pasti na teret građana, poreznih obveznika. Uz to imaju i obveze prema dobavljačima veće od 2,5 milijarde kuna.

Tvrtka BDO koja je izradila analizu upozorava da je više od 80 posto obveza pokriveno jamstvima države pa predstavljaju i njezinu potencijalnu obvezu, ali upozoravaju i na izdane zadužnice i mjenice te sudske sporove koje se vode protiv tvrtki u upravljanju cestama a njihov je ukupan iznos veći od 1,2 milijarde kuna. Zbog ograničene mogućnosti zaduživanja, negativnih operativni rezultata, kreditnog rejtinga zemlje, negativnih povrata na investiciju iz BDO upozoravaju da 'da je u sektoru cestovnog prometa odabran neodrživ poslovni model'.

Ističe se i to da su HAC-u i HC-u do 2016 godine nužna dodatna sredstva, ukupno 7,8 milijardi kuna, za investicije i financijsku stabilizaciju. Savjetuje se i monetizacija, odnosno davanje cesta u koncesiju, te financijsko restrukturiranje i dokapitalizacija, za što država sigurno nema novca, piše Novi list.