Jasno je da će proces razduživanja kod građana potrajati još neko vrijeme, a situacija je još gora s razduživanjem poduzeća

Hrvatska se razdužuje - gotovo je uzviknuo Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a, kad je na sjednici Vlade prezentirao investicijski program, a gorku boju tom je uzviku davala činjenica da se zbog smanjivanja kreditne aktivnosti građana i poduzeća teško može očekivati jača potrošnja građana i investicijski bum privatnog sektora, saznaje slobodnadalmacija

No, valja odmah reći da se razdužuju prvenstveno poduzeća i građani, jer država, zbog još uvijek prisutnog deficita proračuna, povećava svoj dug, pa time i "kreditnu" aktivnost.

‘Ispuhivanje'

Analitičko-statističku podršku riječima Branka Grčića dao je u ponedjeljak i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske bake - Societe Generale, koji je izračunao da, iako su ukupni depoziti kod poslovnih banaka u listopadu porasli na mjesečnoj razini, prvi put su nakon travnja 2010. pali na godišnjoj razini, i to za 0,3 posto. Naravno, da bi "razduživanje" bilo "kompletno", svoj je obol morao dati i pad kreditnih aktivnosti, koji je u listopadu u odnosu na kraj prošle godine iznosio minus 1,4 posto, odnosno masa ukupnih kredita bila je četiri milijarde kuna manja.

Kao i kod depozita, takva su kretanja rezultat, napominju analitičari RBA, razmjerno snažnog pada kreditiranja sektora poduzeća (minus devet milijardi) i stanovništva (minus 1,5 milijardi kuna), dok su krediti državi porasli za 6,9 milijardi kuna. Zanimljivo je kako su, jednako kao i depoziti, krediti stanovništva porasli u listopadu na mjesečnoj razini u odnosu na rujan, i to za 1,1 milijardu kuna, ali to nije spriječilo godišnji pad.

- Pad depozita na godišnjoj razinu u listopadu znak je još većeg procesa razduživanja građana i poduzeća nego što je to bilo u travnju 2010., jer tada je taj pad dobrim dijelom bio rezultat i utjecaja tečaja, dok ovaj put tečaj nije imao utjecaj na pad depozita izražen u kunama - kaže Zdeslav Šantić.

Ekonomski analitičari slažu se da je teško predvidjeti koliko će trajati ovaj proces "ispuhivanja", jer će to ovisiti o dinamici restrukturiranja domaćega gospodarstva i uravnoteženju državnog proračuna, ali i o gospodarskoj situaciji u Europskoj uniji.

Kako je ove godine "restrukturiranje domaćega gospodarstva" rezultiralo novim otkazima (347.000 nezaposlenih registrirano je u ponedjeljak) i smanjivanjem prosječne realne plaće (5366 kuna), jasno je da će proces razduživanja kod građana potrajati još neko vrijeme, a situacija je još gora s razduživanjem poduzeća.

Pad standarda

Dodajmo ovome još i podatak Financijske agencije prema kojemu su dugovanja građana bila 623 milijuna kuna veća u listopadu u odnosu na rujan, pa će pojam "razduživanja" dobiti novu definiciju - razduživanje neplaćanjem dugova. Na žalost, podatak europske statističke agencije "Eurostat" kako je u Hrvatskoj svaki peti građanin siromašan u stvarnosti je vjerojatno već "revidiran", jer je očito da standard građana u zemlji i dalje pada.

Podsjetimo, analitičari očekuju da će nezaposlenost u veljači 2013., kad na godišnjoj razini dosegne sezonski vrhunac, biti 370.000 do 395.000, a nastavit će se nominalni i realni (kad se uračuna inflacija) pad plaća. Kako se i u Europi u idućoj godini očekuje nastavak recesije ili, u najboljem slučaju, rast gospodarstva do 0,3 posto, jasno je da će se proces razduživanja u Hrvatskoj nastaviti i tijekom 2013.

Preostaje samo nada, toliko puta iznevjerena u posljednjih pet godina, da će nakon toga, ako ništa drugo, biti barem zaustavljen rast nezaposlenost i pad plaća. Tako da razduživanje postane barem malo lakše, jer sve govori u prilog tome da je to višegodišnji proces.

SD/eZd