S ciljem očuvanja radnih mjesta i jačanja kvalitete usluga u turizmu, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ), a na inicijativu Ministarstva turizma, za 2013. godinu pripremilo dvije posebne mjere pod nazivom „Stalni sezonac" i „Rad i nakon ljeta". Spomenute mjere na snagu su stupile 15. siječnja ove godine. Dio su Mjera aktivne politike zapošljavanja, a omogućiti će olakšane uvjete i potporu za rad nezaposlenima koji rade u sezoni te poslodavcima koji zapošljavanju sezonske radnike u turizmu.

„„Produljenje turističke sezone jedan je od najznačajnijih ciljeva Ministarstva turizma, a ostvarit ćemo ga pomoću izgradnje novih smještajnih kapaciteta te podizanja kvalitete postojećih, stvaranja novih turističkih sadržaja i motiva dolazaka turista, što će i jedno i drugo omogućiti novo zapošljavanje, što na određeno, a što na neodređeno vrijeme. Turizam je industrija emocija, koja omogućava gostima da se u svoje domove vrate s pričama o Hrvatskoj, a turistički radnici su prve osobe preko kojih gosti stječu dojam o našoj zemlji. Stoga je od iznimno velike važnosti imati zaposlene dobre radnike, a ove mjere će olakšati upravo to da poslodavci kvalitetne kadrove i zadrže.", izjavio je ministar turizma Veljko Ostojić.

Ministar rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr med., istaknuo je da su nove mjere rezultat zahtjeva, s jedne strane, sezonaca u turizmu, a s druge strane, poslodavaca u turizmu. „Želja nam je bila omogućiti poslodavcima fleksibilnost koju uvjetuje sezona i neujednačen obim te intenzitet poslova, a s druge strane zaštiti radnike i osigurati im određenu razinu sigurnosti u mjesecima kad ne rade", naglasio je ministar Mrsić. „Upravo je zadržavanje postignute razine kvalitete turističkih usluga i njeno podizanje glavni razlog zašto poslodavci u turizmu žele zadržati kvalitete radnike, a to smo im sada i omogućili", zaključio je ministar rada i mirovinskoga sustava.

Mjerom „Stalni sezonac" se poslodavcu iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva, do šest mjeseci godišnje sufinancira trošak doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima u vremenu kada ne obavljaju poslove kod poslodavaca, odnosno izvan sezone. U slučaju da radnik ne prihvati posao u narednoj sezoni, dužan je vratiti uplaćene doprinose produženog osiguranja, dok je uvjet za poslodavca da, uz zadržavanje broja stalno zaposlenih radnika, na neodređeno vrijeme zaposli 20 % stalnih sezonaca godišnje. Mjera „Rad i nakon ljeta" omogućava poslodavcima iz djelatnosti turizma korištenje svih potpora i mjera iz nadležnosti HZZ-a. Dakle za ostvarivanje potpore, poslodavcu se po novom, prati samo prosječan broj radnika zaposlenih na ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme. Ukoliko želi daljnjih godinu dana zadržati radnika za kojeg na početku sezone u trenutku zapošljavanja nije koristio potporu, a koji mu se unutar sezone pokazao kvalitetnim, može za istog bez prijave i povratka radnika u evidenciju HZZ-a podnijeti zahtjev za korištenje potpore. Potpore za zapošljavanje dodjeljuju se u obliku subvencija za plaće i iznose 50% godišnjeg troška bruto plaće za malog i srednjeg poslodavca, a 30% za velikog poslodavca, i to za sve skupine osoba koje ispunjavaju uvjet za zapošljavanje uz potporu HZZ-a. Poslodavci moraju uredno isplaćivati plaće i doprinose te ostale obveze prema državi.
Uz spomenute mjere, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, pripremilo je i niz drugih mjera u koji se mogu uključiti poslodavci i radnici u turizmu. Tako se primjerice mjerom „Pola-pola" sufinancira zapošljavanje na godinu dana svih osoba iz evidencije HZZ-a u turizmu bez obzira na dob, staž, stručnu spremu i prethodno radno iskustvo, mjerom „Pola-pola za uključivanje" se sufinancira (s većim iznosom potpore do 75% bruto plaća na godišnjoj razini) zapošljavanje osoba s invaliditetom, a također se sufinancira i zapošljavanje osoba romske nacionalne manjine, kao i osoba iz posebno ranjivih skupina.