Prema podacima Porezne uprave Ministarstva financija, stranci su u Hrvatskoj u posljednje tri godine, od početka 2010. do konca 2012., sudjelovali u kupoprodaji ukupno 13.883 nekretnine. Broj takvih transakcija svake je godine sve manji: 2010. bilo ih je 5445, 2011. godine zabilježeno je 5087 kupoprodaja, a lanjske, 2012. godine samo 3351.

I dalje najviše nekretnina kupuju Slovenci, iako je ta kategorija kupaca doživjela najveći pad: sa 2245 u 2010. spali su na 1287 kupoprodaja lani, no i s time su zadržali prvo mjesto, piše Poslovni dnevnik.

Slijede građani onih zemalja koji su inače tradicionalni gosti na Jadranu: lani su drugi bili Nijemci, sa 489 kupoprodaja, pa Talijani sa 389 i Austrijanci sa 318. Iznimka su Šveđani, koji iako ne ljetuju tako često u Hrvatskoj u njoj rado kupuju nekretnine. Lani su ih kupili 143, a zanimljivo je i to da su Šveđani jedini nastavili kupovati gotovo istim tempom kao i prijašnjih godina, kada u kupili 189 (2010.), odnosno 156 nekretnina (2011.).

Nadalje, Mađari su lani kupili 100 nekretnina, Česi 99, Slovaci 88, Nizozemci 69, Francuzi 61, Britanci 64, Poljaci 49, Belgijci 46, Norvežani 45, Danci 30 i Irci deset nekretnina. Građani BiH lani su kupili samo pet nekretnina u Hrvatskoj, a građani Srbije četiri. Zanimljivo je da statistika lani bilježi i kupce iz Grčke, Bugarske, Estonije, Litve, Letonije, Rumunjske, Novog Zelanda, te dvojicu iz Gane, a nijednog iz Izraela i Rusije.

Poslovni piše kako Rusi uglavnom kupuju nekretnine preko tvrtki koje otvaraju u Hrvatskoj, jer s tom državom nemamo potpisan bilateralni ugovor o reciprocitetu, tako da je njezinim državljanima za kupnju potrebna posebna suglasnost. Građani EU od veljače 2009.godine mogu kupovati nekretnine pod istim uvjetima kao i državljani RH.