Nakon ugostitelja, na red dolaze i trgovci. Od 1.travnja kreće drugi krug fiskalizacije koji će obuhvatiti trgovce i slobodna zanimanja.

Hrvatska obrtnička komora ovih dana dijeli besplatne fiskalne blagajne, a trgovci upozoravaju: promet će padati, izostat će očekivani efekt u državnom proračunu.

U trgovini s alatom u Velikoj Gorici sve je spremno za fiskalne blagajne.

"Mi već imamo sustav jer smo i do sada stalno izdavali račune. Trebamo još samo nadograditi program i to je to".

Za trgovca Ivana Glavaša dvojbe nema: Zakon se mora se poštivati, a sve kako bi i trgovci i kupci bili zadovoljni, a račun čist.

"Bit će nešto ulaganja. Mi imamo dva dućana, dvije blagajne tako da nije pretjerano. Bit će problem onima koji do sad nisu imali ni kompjuter", rekao je Glavaš.

Vrata do nalazi se trgovina tekstilom i donjim rubljem. Ručno izdane račune elektronska je blagajna zamijenila prije dvije godine. Uveli su i internet, a upoznati su i s novim pravilima koja kreću od 1.4, kaže vlasnica Veronika.

"Mi smo spremni, sljedeći tjedan već počinjemo. Naravno da će bit veliki trošak. I nama i njima treba vremena da se naviknemo, ali naviknut ćemo se"

Na nova pravila morat će se naviknuti oko 20 tisuća hrvatskih obrtnika i trgovaca. U susret im je izašla Obrtnička komora. Donacijom od 200 fiskalinih blagajna u vrijednosti 300 tisuća kuna bit će 'pokriveni' najugroženiji prodavači, kaže predsjednik Ceha trgovaca Boris Vukelić.

"To nije mali broj. On pokriva gotovo 1,5 posto svih trgovaca-obrtnika u Republici Hrvatskoj. Prednost su imali oni u brdsko- planinskim područjima, na otocima, područjima od posebne državne skrbi, oni koji su u težoj situaciji", rekao je Vukelić.

Ministarstvo financija procjenjuje kako će prva godina fiskalizacije državom proračunu donijeti oko pola milijarde kuna veće prihode, a idućih godina više od milijardu kuna. Vukelić pak upozorava.

"Efekti za državni proračun neće biti onakvi kakvi se očekuju. Dapače, promet će padati jer je takva realna situacija u trgovini i svim uslužnim djelatnostima. Problemi su u tome što su neki uočili priliku za brzu i laku zaradu, tu se radi o jednom djelu informatičara, a problem je i u nedovoljnoj pokrivenosti interent vezom u svim krajevima. U svemu tome radimo što možemo", naglašava Vukelić.

U sustavu fiskalizacije, podsjetimo, već su ugostitelji i srednje veliki poduzetnici, a od 1.srpnja trebali bi ući i svi ostali. O tome malo znaju prodavači na tržnici. Kumice koje prodaju domaći sir i vrhnje za fisklane blagajne nisu ni čule.

"Na koga drugoga ako ne na nas sirotinju. Imaju 'fiksalne' i jedni i drugi, a nas mogu prisiliti kako hoće.?
Kak možemo imati tu blagajne, pa vidite gdje smo?"
"To će imati svi oni mali, a veliki koji imaju po sto sireva, oni sigurno ne budu", ističu prodavačice.

Negoduju i prodavači voća i povrća.

"Pada kiša po nama, snijeg - to je divota. Podbacimo kompjuter i ubije nas struja, šta ima veze".

Srećom, mali proizvođači koji prodaju vlastite proizvode i dalje će moći raditi bez fiskalnih blagajni. Oni pak koji preprodaju i na tržnici nude tuđu robu- za njih nema spasa. Nakon što se usvoje izmjene zakona o PDV-u i oni će morati nabaviti fiskalne blagajne i to najvjerojatnije od 1. srpnja. Za ovog prodavača to znači samo jedno.

"Ja osobno ću zatvoriti, nemam drugog izlaza. Ionako smo zapostavljeni, ovo su još zadnji trzaji prije nego odemo na socijalu", poručuje prodavač.