Da 1. srpnja ne treba očekivati kako će kamate na kredite u domaćim bankama padati kao kruške sa stabla zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, poručio je i Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, piše slobodnadalmacija

Prvi čovjek jedne od naših vodećih banaka rekao je ono što slušamo već nekoliko godina, te je u "Glasu Slavonije" istaknuo da je predrasuda da u EU-u postoje homogeni uvjeti kreditiranja već uvjete diktira stupanj rizičnosti pojedinih zemalja. Gospodarstvo Italije u odnosu na Njemačku plaća veću kamatu za tri postotna poena. Njemačka se financira uz dva, a Italija s više od pet posto.

Stopa rizika

- Hrvatski rizik se zna, znaju se također kamate koje banke za štedne uloge plaćaju svojim građanima, a one su čak četiri do pet puta više nego što ih plaćaju banke u Njemačkoj, Francuskoj i drugim zemljama. Što je niži rizik, to je niža kamata - objasnio je Prka, dodavši da i sada postoje zemlje u Uniji u odnosu prema kojima smo mi povoljniji s visinom kamata.

Da u skoroj budućnosti neće doći do snižavanja kamata u našim bankama, kako se to događalo u prijašnjim valovima proširenja EU-a, pa su građani novoprimljenih članica mogli profitirati, potvrđuje i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke. Objašnjava nam tako da se u prijašnjim proširenjima koja su se dogodila prije krize koja drma svijetom od 2008. godine, članstvo u EU-u smatralo svojevrsnim jamstvom za stabilnost.

- Sada to više nije tako. Do automatskog snižavanja kamata neće doći i taj će proces trajati dulje, a prve bi efekte mogli osjetiti u sektoru velikih korporacija. U razvijenim zemljama EU-a kamata na štednju stanovništva je na razini od jedan posto dok je kod nas četiri i više posto.

Neke zemlje eurozone koje se suočavaju s problemima imaju veće kamate na kredite od Hrvatske - veli Šantić i dodaje da naš bankovni sustav ulazak u Uniju znači ulazak u sustav jedinstvenog nadzora i prihvaćanje Basela III, nove složene regulative.

Otvorena vrata

No, činjenica je da su građanima Hrvatske i krediti i štednja u EU-u dostupni već više od dvije godine. Tako građani od prvog dana 2011. mogu slobodno štedjeti i podizati kredite u inozemnim bankama. Taj posljednji korak u liberalizaciji deviznog poslovanja, Hrvatska je dvaput odgađala zbog krize, straha od odljeva kapitala i udara na likvidnost u zemlji. No, kako nam kaže Šantić, niti su građani odnijeli štednju u inozemstvo niti su u njemu povećali svoju zaduženost.

Dok će sve banke svijeta štediše dočekati širom otvorenih vrata, oni koji traže kredit ne mogu računati na takav doček. I strane i domaće banke pitaju za kreditnu sposobnost i kvalitetne instrumente osiguranja, poput hipoteke na nekretninu, životna osiguranja, osiguranja nekretnine, polog...

Mnogima od onih koji su prijašnjih godina dobivali kredite austrijskih banaka to je polazilo za rukom jer su u Austriji imali police životnog osiguranja koje su zalagali za kredit. No, neke austrijske banke odobravaju stambene kredite za kupnju nekretnina u Austriji samo onim hrvatskim građanima koji rade i žive u Austriji što znači da ne odobravaju kredite hrvatskim građanima za kupnju nekretnina u Hrvatskoj...

Prema podacima Eurostata, prosječna kamatna stopa u zemljama eurozone na stambene kredite na rok iznad 10 godina iznosi 3,35 posto, dok je na domaćem tržištu taj prosjek iznosio koncem veljače 5,23 posto kamate na dugoročne stambene kredite s valutnom klauzulom. Dugoročni krediti u Španjolskoj stoje oko 4,87 posto, Nizozemskoj pet posto, Portugalu 6,8 posto, Slovačkoj oko 6,5 posto...

SD/eZd