Od koga se najprije traži odricanje? Od onih VSS-ovaca koji su najmanje plaćeni, a najviše su obrazovani. U obrazovanju 80 posto djelatnika ima visoku stručnu spremu

Obrazovanje je najpotplaćeniji sektor za osobe s visokom stručnom spremom - posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku o isplaćenim neto i bruto plaćama prema stupnju stručne spreme i sektorima djelatnosti za 2011. godinu pokazali su da su osobe s VSS-om ostvarile najnižu bruto plaću upravo u sustavu obrazovanja, piše slobodnadalmacija

Među 19 promatranih sektora djelatnosti, bruto plaća zaposlenika s VSS-om u obrazovanju uvjerljivo je najniža, 9450 kuna (6493 kune neto), dok je u vodećem sektoru rudarstva i vađenja (nafta, plin) gotovo dvostruko viša ili čak 17.138 kuna bruto (10.658 kuna neto).

Ne zaostaju puno ni plaće VSS-ovaca u sektoru financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja s prosječnom bruto plaćom od 17.065 kuna (10.363 kune neto), te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi gdje je bruto plaća 16.010 kuna, a neto iznos 10.110 kuna.

Zabrinjavajući podaci

- Rezultati do kojih se došlo analizom podataka Državnog zavoda za statistiku vrlo su zabrinjavajući i ukazuju na tešku poziciju zaposlenika u obrazovanju. Percepcija javnosti o njihovim primanjima često je suprotna stvarnoj situaciji - upozoravaju Andreja Škvorc i Matija Kroflin, ekonomski stručnjaci Matice hrvatskih sindikata, koji su za tu središnjicu izradili detaljnu analizu objavljenih rezultata te ih predstavili u ponedjeljak.

- Nadalje, poražavajuća je činjenica da je od ukupno 83 djelatnosti unutar tih 19 sektora, u samo njih devet prosječna bruto plaća za visoku stručnu spremu niža nego u obrazovanju. Obrazovanje se tako nalazi na 74. mjestu, a nešto više bruto plaće imaju samo VSS radnici u znanstvenom istraživanju i razvoju koji s bruto primanjem od 13.917 kuna zauzimaju 30. mjesto. Na ljestvici najbolje plaćenih djelatnosti vodi proizvodnja duhanskih proizvoda, gdje osobe s VSS-om imaju prosječnu bruto plaću od 25 tisuća kuna ili gotovo dva i pol puta više nego u obrazovanju - navodi Andreja Škvorc.

Niže od obrazovanja plaćeni su tako samo VSS-ovci u djelatnostima popravaka računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, socijalnoj skrbi bez smještaja, proizvodnji namještaja, djelatnosti zapošljavanja, ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, proizvodnji tekstila, proizvodnji kože i srodnih proizvoda, zaštitne i istražne djelatnosti te djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića.

- Zabrinjavajuća je činjenica da je prosječna bruto plaća za osobe s visokom stručnom spremom u obrazovanju gotovo identična bruto plaći zaposlenika s nižom stručnom spremom u djelatnosti osiguranja, reosiguranja i mirovinskih fondova koja iznosi 9293 kune. Budući da je od 2011. do danas došlo do brojnih smanjenja primanja zaposlenih u sustavu obrazovanja, ovi podaci trebaju biti upozorenje nositeljima ekonomske politike u Hrvatskoj - poručuju A. Škvorc i M. Kroflin. Upozoravaju i kako se, ne samo u domaćim razmjerima, nego gledano i unutar Europske unije, Hrvatska po plaćama u obrazovanju nalazi u donjoj ligi europskih zemalja.

Hrvatska je tako 18., od ukupno 26 promatranih EU zemalja, prema godišnjoj bruto plaći u obrazovanju - dok je prosjek EU-a 30.706 eura, u Hrvatskoj je skromnih 14.162 eura, a slabije plaćeni od naših samo su učitelji u tranzicijskim zemljama poput Latvije, Litve, Estonije, Rumunjske i Bugarske gdje je, primjerice, godišnji bruto iznos nastavničke plaće 4733 eura.

Požele li hrvatski nastavnici koricu hrvatskog kruha zamijeniti nekom inozemnom, najbolje da se odluče za Luksemburg gdje godišnja bruto plaća u obrazovanju iznosi gotovo pet puta više nego u Lijepoj našoj, i to nevjerojatnih 70 tisuća eura. Ne zaostaju puno ni plaće u Danskoj te Irskoj. Prosvjetarske sindikate, koji su uključeni u pripreme svesindikalnog prosvjeda 1. svibnja u Zagrebu, zaprepastili su rezultati Državnog zavoda.

- Pitanje koliko je sustav obrazovanja uopće održiv treba gledati i u svjetlu najavljenih projekcija proračuna do 2015. godine koje predviđaju smanjenje novca za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Jedina posljedica toga mogu biti daljnja smanjenja plaća u obrazovanju, otpuštanja ili pogoršavanje radnih uvjeta. No nitko ne može predvidjeti što je ova nesposobna vlast u stanju učiniti - ogorčen je Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Sindikati zaprepašteni

- Od koga se najprije traži odricanje? Od onih VSS-ovaca koji su najmanje plaćeni, a najviše su obrazovani. U obrazovanju 80 posto djelatnika ima visoku stručnu spremu. Ne traži se odricanje od duhanske ili farmaceutske industrije jer oni financiraju njihove kampanje i održavaju ih na vlasti, a ne učitelji i nastavnici. Mi smo za njih teret i paraziti - poručuje Mihalinec.

Osim prvosvibanjskog prosvjeda u kojemu će sudjelovati, odgovor obrazovnih sindikata na takvu politiku bit će i dosad najveći štrajk u prosvjeti koji sindikati pripremaju, ali ne žele govoriti o konkretnim datumima. "Od 15. do 17. svibnja provest ćemo referendum među članstvom o najdrastičnijim mjerama koje ćemo provesti, a nakon toga javnost će znati više", kratko je kazao Mihalinec.

- Pretvaraju nas u male robove koji će raditi puno da bi dobili malo. Obrazovanje se pretvorilo u nepotrebno administriranje, nastavnici izbjegavaju dijeliti ukore jer je za to potrebno napisati elaborate. Umjesto nastavnika koji nemaju punu normu, po školama se zapošljavaju mladi koji rade za 1600 kuna - upozorava Vladimir Milošević, v.d. predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja.

SD/eZd