Prema podacima Fine o poslovanju poduzetnika u 2012. godini, na vrhu liste maloprodajnih lanaca nema iznenađenja: i dalje vodi Konzum, Agrokorov maloprodajni lanac koji je lani ostvario blagi rast prihoda na 13,5 milijardi kuna, a slijede ga Plodine, Tisak i Lidl, koji je zamijenio mjesto s Mercatorom.

No među deset najvećih s gubitkom je poslovalo njih čak - polovica. Vodeći Konzum uprihodio je više nego Plodine, Lidl, Mercator, Kaufland i Spar - zajedno. Prednost Konzuma mogla bi postati i puno veća ukoliko uspije preuzeti Mercator i postane najveći lanac u srednjoj Europi. Usprkos padu Konzumove dobiti od skoro 40 posto, ona je i dalje iznosila čak 270 milijuna kuna. Bez obzira na diskontne trgovine koje sve više privlače kupce i pritišću ih Agrokorov lanac je i dalje u plusu, a one gomilaju minuse. Tako je trgovački lanac Lidl u vlasništvu Schwartz grupe, četvrti na Liderovoj ljestvici s prihodima od 2,6 milijardi kuna, lani imao minus od 41,4 milijuna kuna. Drugi lanac istog vlasnika, Kaufland, uz tek nešto manje prihode poslovao je s gubitkom od 24,3 milijuna kuna.

Najlošije je poslovao slovenski Mercator, kojeg je Lidl ove godine pretekao na ljestvici: on je jedini trgovac među deset najvećih koji bilježi dvoznamenkasti pad prihoda od 11 posto. Produbio je svoj gubitak na čak 465,4 milijuna kuna, što je četiri puta više nego godinu prije. S minusom od 102,5 milijuna kuna lani je poslovao i Spar, a drugi lanac u austrijskom vlasništvu, Billa, godinu je završio s gubitkom od 106,9 milijuna kuna. Uz Konzum, pozitivno su poslovali samo Plodine, Tommy i DM-Drogerie markt.

Cijeli sektor maloprodaje prošlu je godinu završio s gubitkom od 219,8 milijuna kuna unatoč rastu prihoda od 4 posto na 54,2 milijarde kuna.

Konzultant Dragan Munjiza, kojeg smo zamolili za komentar poslovanja maloprodajnih tvrtki, naglašava da je cijela industrija bila u minusu. Podsjeća da su još prije krize ugledni analitičari savjetovali klijentima da prodaju retail dionice zbog pojačane konkurencije i pada bruto marži.

'U Hrvatskoj sva maloprodaja radi loše, s gubicima, osim DM-a i Müllera, i samo je pitanje kako to prikazuju! Pravi rezultati mogli bi se uspoređivati samo preko EBITDA marže, koju uspješni lanci imaju visoku, recimo Tesco 8, Carrefour 7, britanski Morrisons čak 10. To su jedini pravi rezultati, a ovi drugi značajno ovise o tome kako kompanije interno fakturiraju', komentirao je Munjiza za tportal.

Neto dobit ne daje pravu sliku o uspjehu poslovanja, objašnjava ovaj analitičar, navodeći primjer Konzuma čija dobit ovisi i o tome koliko plaćaju management fee Agrokoru, i o tome koliki je trošak kamate koji je Agrokor prebacio na njih. Na rezultat stranih lanaca utječe i gdje se knjiže super-rabati, dogovoreni na razini cijele Europe. 'Sve je to unutar zakona, samo je pitanje kako će to koja kompanija fakturirati', rekao je.

Ni to da devet od deset najvećih bilježi rast prihoda ne govori dovoljno o uspjehu u maloprodaji, upozorava Munjiza, jer ne pokazuje je li taj rast ostvaren u istim dućanima ili je rezultat otvaranja novih, a tvrtka zapravo možda bilježi pad mjereno po kvadratu i po čovjeku. Ipak, u krizi se i samo otvaranje novih dućana može tumačiti kao uspjeh.

'Generalni trend je loš, svima pada EBITDA marža, a taj rast prometa kod svih dolazi povećanjem broja kvadrata, otpuštanjem ljudi i padom usluge. Jedini svijetli primjeri su DM i Müller, prvi ima super asortiman, a drugi je našao nišu kvalitetnih proizvoda, pa ljudi primjerice dolaze kupovati kod njih Nutellu jer je uvoze iz Italije, a ne iz Poljske', komentirao je. Spomenimo da je DM na listi maloprodajnih lanaca deveti, s prihodima od 1,6 milijardi kuna i dobiti od 124,8 milijuna kuna, dok je Müller petnaesti.