Štednja građana na oročenim depozitima počinje se topiti. Zadnjeg dana travnja građani su imali oročenih 141,37 milijardi kuna, a mjesec dana ranije imali su pola milijarde kuna više. To je prvi pad ukupne oročene štednje od travnja 2011. Pune dvije godine štednja je kontinuirano rasla, a od travnja prošle godine do danas građani su uštedjeli 6,37 milijardi kuna više nego što su imali na svojim računima. Inače, na štednim depozitima i depoima građani drže još 33,2 milijarde kuna.

Na tekućim računima je s jedne strane 16,84 milijarde kuna novca, koji se povećava od početka godine, a s druge strane minusi od 7,4 milijarde kuna koji osciliraju vrlo malo i vrte se oko tog broja. Prema stanovništvu je primijećen trend povećanja nenamjenskih gotovinskih kredita od početka godine. Sada su tako građani dužni 34,62 milijarde kuna, što je povećanje od gotovo 630 milijuna kuna u odnosu na početak godine. Zapravo, to je jedini oblik kreditiranja koje u ukupnom zbroju raste, jer se stanovništvo na svim ostalim poljima razdužuje. Od početka godine otplatili su pola milijarde kuna stambenih kredita, 400 milijuna kuna autokredita i oko 100 milijuna kuna kartičnih kredita. Najnepopularniji su autokrediti i hipotekarni krediti, koji mjesecima bilježe ozbiljnije razduživanje. I dok se njezini građani razdužuju, država posuđuje od banaka i u tome ne posustaje. Ponovno se povećao dug države prema bankama, doduše za mali iznos novca, na 35,11 milijardi kuna, što je oko 800 milijuna kuna veći dug nego zadnjeg dana 2012.

I javne i privatne tvrtke počele su uzimati kredite. Prema podacima Hrvatske udruge banaka u godinu dana povećao se plasman banaka tvrtkama za 3,2 milijarde kuna, a prema podacima Hrvatske narodne banke vidi se da su se od početka godine javne tvrtke zadužile za novih 900 milijuna kuna, pa sada imaju otplatiti 22,4 milijarde kuna bankama, a privatne tvrtke nakon ciklusa razduživanja počele su koristiti banke i sada imaju 1,5 milijardi kuna veće obveze od početka godine. Ukupna masa kredita plasiranih u poduzeća u privatnom sektoru sada je 78,5 milijardi kuna, a ovakav trend pokazuje naznake oporavka tvrtki, a možda najavljuje i manji investicijski val.

Kad bi se zbrojili depoziti i štedni računi, kao i oročena štednja tvrtki, javna poduzeća na računima drže 8,2 milijarde kuna, odnosno milijardu kuna manje nego početkom godine, a privatne tvrtke imaju oko 30 milijardi, što je pola milijarde manje nego krajem prosinca 2012. Omjer kredita i depozita im je sličan i porazan, jer imaju oko 2,6 odnosno 2,7 puta više kredita nego depozita.

Građani za usporedbu imaju sveukupno 122,17 milijarde kuna svih vrsta kredita, što je 400 milijuna kuna manje nego na početku godine i 174,61 milijardu kuna na svim vrstama depozita, čime su stvorili štednju od gotovo 1,8 milijardi kuna od početka godine. Kad se gleda omjer kredita i štednje vidi se da građani više štede nego troše i da su najsigurniji sektor za bankarske plasmane.

Pokazuje to i noviji podatak o lošim kreditima koji pokazuje da je prosječno svega 9,5 posto građana čiji su krediti smješteni u skupinu rizičnih, a više od 26 posto tvrtki ne može uredno servisirati svoje kredite.