Očekuje se nastavak rasta loših kredita i u 2014., zaključak je okruglog stola Banke i korporativno restrukturiranje koji je danas organizirao magazin Banka.

Slaven Ćurić iz Deloittea u uvodnoj prezentaciji naglasio je kako udjel loših kredita u državama poput Češke i Slovačke počinje padati, ali da prognoze za Hrvatsku nisu dobre.

'Pretpostavke, koje potvrđuje i MMF-ova studija, kažu da će loši krediti dalje rasti i kako ne treba očekivati da će iduće godine doći do smanjenja njihova udjela', rekao je Ćurić. Postupak predstečajnih nagodbi trebao bi značajno povećati naplatu loših plasmana, ali za konačne zaključke, kako je rekao, ipak će trebati više vremena.

Viceguverner HNB-a Damir Odak istaknuo je važnost kvalitetne regulative pomoću koje se treba ubrzati restrukturiranje financijski slabih poduzeća i time izbjeći stečajeve ili barem smanjiti štetu. Založio se za stroža knjigovodstvena pravila pomoću kojih bi se potaknulo restrukturiranje financijski slabih tvrtki. Naglasio je i kako Hrvatska nije u situaciji poput Slovenije ili Mađarske da mora povlačenjem plasmana održavati adekvatnost kapitala.

'U Hrvatskoj je situacija u bankarskom sektoru dobra, ali problem su očekivanja za buduće razdoblje, a tu smo prilični pesimisti na što regulator nikako ne može utjecati', objasnio je Odak.

Bernard Jakelić iz HUP-a rekao je kako se 37 posto loših kredita odnosi na građevinski sektor i prateću industriju te pozvao državu da pokrene investicijski ciklus i završi restrukturiranje javnih poduzeća.

Vesna Ciganek Vuković, članica Uprave Raiffeisen banke, kazala je da s obzirom na petu godinu krize sve važne tvrtke u Hrvatskoj već provode restrukturiranje pokušavajući prilagoditi kompanije postojećim uvjetima poslovanja na tržištu.

Velimir Šonje iz Arhivanalitike, naglasio je kako Hrvatskoj nedostaju fondovi koji bi otkupili loše kredite i kasnije znali upravljati njima. Istaknuo je kako se pojavljuju prvi impulsi mogućeg izlaska iz krize i da je ključno pitanje kako ih zadržati i razviti.

Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ustvrdio je da se lošim kreditima plaća statičnost hrvatske ekonomije koja traje već dvadeset godina.

'Bezidejne banke slijedile su bezidejnost države. Model rasta bio je zasnovan na potrošnji i građevinskom sektoru. I sada smo tu gdje jesmo'.