Članica Eurospke unije
Hrvati mogu uzimati stambene kredite u stranim bankama
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, građanima Hrvatske otvara se i bankovno tržište Unije, što znači da bi Hrvati uskoro mogli uzimati potrošačke, stambene i druge kredite u drugim državama. Tportal.hr istražio je kako bi sve to uopće moglo funkcionirati te što je potrebno za dobivanje kredita u banci izvan Hrvatske.
S obzirom na dubinu ekonomske krize koja potresa većinu Europske unije već nekoliko godina, danas se lako zaboravi kako su baš ekonomska suradnja i stvaranje većeg i slobodnijeg tržišta bili motivi za bliže povezivanje država razorenih Drugim svjetskim ratom, uključujući i onu koja ga je izazvala. Jedno od temeljnih načela EU-a jest i slobodan tok roba i kapitala, što u teoriji znači da bi hrvatski građani ubuduće mogli, primjerice, u bankama izvan Hrvatske uzimati stambene i slične kredite, ako im pak ponuda u domovini ne odgovara.
S obzirom na traume koje su mnogima u Hrvatskoj izazvali krediti u švicarskim francima, što je nedavno dobilo i svoj spektakularan sudski epilog, za očekivati je kako će se građani Hrvatske uskoro početi informirati o mogućnostima kreditiranja izvan granica Lijepe Naše. Tportal.hr stoga se odlučio raspitati o tome što se nudi u austrijskim i njemačkim bankama, s obzirom na gospodarsku stabilnost ovih dviju članica EU-a, o kakvoj trenutačno mnoge druge europske države mogu samo sanjati.
Valentin Gescher iz Njemačkog veleposlanstva u Zagrebu, u kojem vodi Odjel za gospodarstvo, ističe da je mnogo toga već moguće: 'Svatko može uzeti kredit u Uniji, potrebno je samo imati odgovarajuću dokumentaciju i papire.' Gescher ističe da Hrvati 'imaju dobar glas u Njemačkoj' te a hrvatske tvrtke sigurno 'mogu dobiti kredite', uz važan dodatak - 'ako su dobro vođene i imaju uvjerljive papire'. Njemački diplomat naglašava da situacija na tržištu i državi utječe na uvjete za dobivanje kredita te se ne čudi što u Hrvatskoj neki krediti nisu povoljni kao u pojedinim drugim članicama EU-a. Razlog tomu je to što Hrvatska treba još 'poraditi na pravnoj sigurnosti te provesti strukturne reforme', jer kredite određuju 'gospodarske činjenice', koje trenutačno u Hrvatskoj nisu najbolje.
Iz njemačke Commerzbank, koja u Zagrebu ima predstavništvo, ali ne radi s građanstvom, ističu da o ovoj temi u javnosti ima 'dosta dezinformacija', a Hrvatska udruga banaka (HUB) napominju da još od '1. siječnja 2011. hrvatski građani u inozemstvu mogu podnijeti zahtjev za kredit koji će svaka banka, sukladno svojoj kreditnoj politici, prihvatiti ili odbiti. Što se kredita tiče, strane će banke procjenjivati rizike na isti način kao i naše, tražiti garancije i/ili jamce, priljev plaće na račun, zaloge na pokretnine ili nekretnine'.
HUB objašnjava i razlike u kamatnim stopama: 'Kamatna stopa na stambene kredite stanovništvu od 5,31 posto, koliko je u ožujku 2013. u prosjeku zabilježeno kod hrvatskih banaka, kreće se unutar intervala eurozone. Više stope bilježe banke u Portugalu i Slovačkoj. U zemljama srednje i istočne Europe u EU koje nemaju euro stope su niže u Češkoj i Latviji (4,37 posto i 4,75 posto), a više u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj (6,01 - 8,79 posto).'
Kamatne stope na kredite u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatske narodne banke, promijenile su trend u trećem tromjesečju 2009. i nakon gotovo dvije godine rasta počele se spuštati. Potrebno je naglasiti da su kamatne stope kod nas u pravilu više od zemalja eurozone, ali su niže od onih tranzicijskih zemalja koje su članice EU-a, ali još nisu prihvatile euro.
Zanimljivo je primijetiti i kako stambene kredite nudi bečka Bank Austria, inače u vlasništvu Unicredita (kao i Zagrebačka banka). Bank Austria organizira, primjerice, besplatne mjesečne stručne seminare za građane koji se odlučuju podići stambeni kredit, kako bi o svemu bili detaljno informirani, što onda isključuje situacije poput onih u kojima su se našli građani Hrvatske koji su podigli stambeni kredit u švicarskim francima.
Načelno gledajući, građani Hrvatske, dakle, mogu uzimati kredite u bankama izvan Hrvatske, ali kako bi sve to trebalo izgledati u praksi, nitko baš i nije siguran. Kao jedna od komplikacija neslužbeno se spominje i jezična barijera, jer se ne može očekivati da ljudi potpisuju dokumente za kredit na stranim jezicima koje nedovoljno ili uopće ne razumiju.
Vezane vijesti
-
-
Kamatne stope na dugoročne stambene kredite u Hrvatskoj kreću se oko šest posto i po tome smo slični Slovačkoj
-
U 7 sati i 30 minuta u Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama započela je utrka za subvencioniranim stambenim kreditima.
-
Više od 20.000 neprodanih stanova, većim dijelom u vlasništvu banaka, Kuščević vidi kao - problem banaka
Izdvojeno
-
U četvrtak opet sunčanije i većinom manje hladno, premda u unutrašnjosti uz mraz, mjestimičnu maglu, na Jadranu lokalno jaku buru s olujnim udarima
-
U petak 10. siječnja 2025. godine u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru Adriana Branka Pojatina, je javno obranila doktorski rad pod naslovom Umreženost identitetskih i turističkih prostora na primjeru štovanja Gospe od Sniga u Kukljici
-
Na Pagu je upravo počela sezona janjenja. No, za teške poslove stočara - sve je manje zainteresiranih.
-
PD Paklenica poziva sve zainteresirane na predstavljanje monografije i prigodnu izložbu “PD Paklenica – 125 godina planinarstva na zadarskom području” koje će se održati u četvrtak, 16. siječnja,u 18 h u atriju Providurove palače.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.