Početkom listopada na snagu stupaju dugo najavljivani postroženi propisi o klasifikacijama plasmana čije će posljedice na dobit banke osjetiti od početka iduće godine. Procjenjuje se da će se zbog strožih kriterija rezervacija za loše kredite dobit banaka smanjiti za milijardu i pol kuna.

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika nova regulativa usuglašena je s predstavnicima matičnih banaka, na relaciji Zagreb - Milano - Beč gdje su sjedišta najvećih talijanskih i austrijskih grupacija. U inicijalnim simulacijama što će to značiti za pojedinačne portfelje banaka, u HNB su stizali brojke od nekoliko milijardi kuna, a sam guverner Boris Vujčić javno je rekao da ga je iznenadila žestina lobiranja.

Konačni izračun brojku je spustio na maksimalno 1,3 milijarde kuna na razini bankovnog sustava, no ona može biti i veća ovisno o datumu primjene novih propisa. Treba napomenuti da je simulacija učinaka rađena samo za najveće banke koje drže više od dvije trećine tržišta, ali ne i za manje kreditore.

Nepoznanica ostaje kako će manje banke prelomiti obilnija izdvajanja jer dio njih već sad posluje s gubitkom, a dio je blizu minimalne granice zahtijevanog kapitala. Konačna odluka središnje banke ide u smjeru osjetnog skraćivanja rokova za klasifikaciju plasmana, propisuje se uži skup instrumenata osiguranja, bankama se smanjuje autonomija određivanja parametara za korekciju kod ispravaka vrijednosti, smanjuje se vrijeme revalorizacija kredita, a novost je ta da će se i dionice koje služe kao kolateral također periodično revalorizirati.

Sve će to povećati troškove rezerviranja na teret dobiti, no u odnosu na prve najave končani tekst odluke nije bitno ublažavan što znači da su Vujčić i Odak čvrsto ostali pri odluci da se raščiste knjige banaka, posebno reprogrami i krediti građevinskom sektoru. Inače, javna je tajna da je dio kredita u kontinuiranom reprogramu, a i bankari su i sami priznali da bi ih bilo pametnije otpisati.