Zdravlje stanovnika Slavonskog Broda nije ugroženo, pokazala je analiza polugodišnjeg praćenja onečišćenja izazvanog radom rafinerije u susjednoj BiH. Je li, pak, u Jadranu doista završio opasni otpad iz Srbije, kako piše tamošnji 'Kurir', nadležne službe tek trebaju istražiti.

Iako su mjerna postaja, ali i nosevi Brođana proteklih šest mjeseci uhvatili nekoliko prekoračenja srednjih dnevnih vrijednosti neugodnog sumporovodika, ona su još uvijek u dozvoljenim, zakonom propisanim granicama. Kvaliteta zraka je zbog blizine rafinerije lošija nego bi trebala biti, no Sonja Vidić iz DHMZ-a tvrdi - zdravlje građana ni u jednom trenutku nije ugrožena.

"DHMZ na području RH prati stanje kvalitete zraka na 24 lokacije. S izuzećem H2 S-a (sumporovodik), ne razlikuje se bitno od onog u Slavonskom Brodu. U nekim gradovima i mjestima je još i lošije, jer su lokalni uvjeti drugačiji", pojašnjava Vidić.

U rujnu bi Slavonski Brod trebao dobiti privremenu, mobilnu mjernu postaju, a istu su obećali postaviti i u postrojenju preko Save.

Mihael Zmajlović ponavlja da je rješavanje onečišćenja priroritet Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Uz skori, prvi radni sastanak radne skupine s inspekcijom BiH, najavio je i razgovore o sa Zarubežnjeftom.

"Dakle, radi se na tome da se vlasnici rafinerije obvežu da i rokovi koje su dali za modernizaciju skrate na najmanju moguću mjeru, odnosno da se ispitaju mogućnosti da se taj plan skrati u odnosu na ono što su izdane dozvole u BiH", rekao je Zmajlović i podsjetio da je spomenuti rok 2015. godina.

A je li i gdje u Hrvatskoj završio opasni otpad iz otpad iz srbijanske čeličane, čije je krajnje odredište preko Grčke i Rumunjske prema srpskom 'Kuriru', trebala biti Kina, tek se treba doznati. Zmajlović je potvrdio da resorno ministarstvo u suradnji sa srbijanskim kolegama istražuje medijske navode, koji su, kaže, zasad tek spekulacije.

"Postoje indicije da je opasni otpad bio pogrešno deklariran, da je ušao u Hrvatsku. U suradnji s carinom i inspekcijskim službama susjedne države te se indicije provjeravaju. Inspekcija je na terenu. Poduzet ćemo sve kako bi se otklonile sumnje da je taj otpad eventualno završio u Hrvatskoj, no prije nego se provjere sve te tvrdnje ne mogu ništa više reći", rekao je Zmajlović, a potom na napise da je završio u Jadranu, ustvrdio da treba pričekati kraj istrage.

"Ne postoje saznanja gdje je završio taj otpad i je li uopće završio u Hrvatskoj. Tako da je na to pitanje sada teško odgovoriti. Inspekcija na terenu utvrđuje činjenice. Ako se utvrdi da je otpad završio u Hrvatskoj, tek će trebati istražiti gdje. Ukoliko vi imate nekih saznanja da je zaista završio na nekoj lokaciji, inspekcija će ovog trenutka otići tamo i to provjeriti. Danas govorimo o spekulacijama. Dakle, prvo treba utvrditi je li ušao u Hrvatsku, ako jest je li se radilo o provozu u neku drugu zemlju i ako je ovjde završio, onda ćemo tražiti gdje bi eventualno mogao završiti. To su stvari koje sada tek treba otkriti", ponovio je resorni ministar.

Priču o izvozu opasnog otpada preko Hrvatske, Grčke i Rumunjske u Kinu, kojim je proteklih godinu i pol dana iz Srbije izašlo 2200 tona opasnog otpada, otvorio je srbijanski 'Kurir'. Direktor prozvane srbijanske tvrtke 'Pro-plast', regionalnog izvoznika otpada, za list je izjavio da za izvoz cink-oksida u Kinu ima suglasnost srbijanskog Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine te da su carini predali svu dokumentaciju.