Matica sindikata na čelu s Vilimom Ribićem usprotivila se monetizaciji autocesta i prodaji vrijednih hrvatskih tvrtki poput Croatia Osiguranja i HPB-a. "Dok god Hrvatska ima deficit, javni dug će rasti osim ako provedemo monetizaciju", uzvraća potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Ribić tvrdi da nema smisla prodavati nacionalno blago i podsjeća na staru tvrdnju - Hrvati su dobri sluge, a loši gospodari i pita zašto ne znamo upravljati s nečim što smo sami izgradili..

"Pa kakav smo narod i kakva smo država da ne možemo na tome ostvariti zaradu. To je kao da imate rudnik dijamanata ispod sebe, a ne znate ih iskopati, izbrusiti i prodati", naglasio je Ribić.

Kritizirao je Vladu i zato jer slijedi mjere štednje Europske unije. Upozorava da štednja i financijska konsolidacija u ovakvoj gospodarskoj situaciji samo dovodi zemlju u daljnji dug te da se treba okrenuti prema poticanju proizvodnje.

"Stabilnost i rast ne idu zajedno", smatra Ribić i dodaje da zemlje EU, koje su se usprotivile politici štednje, poput npr. Mađarske, ostvaruju gospodarski rast.

"A Njemačkoj odgovara jačanje i bavljenje stabilnošću, a ne bavljanje rastom. Kao član EGSO-a (Europski gospodarsko-socijalni odbor) u Bruxellesu čuo sam žestoke diskusije dva suprostavljena tabora. To su gotovo na razini nacionalističkih istupa. Europa je doista podijeljena na jedan krug zemalja oko Njemačke, sjever i drugi dio zemalja u Europi koji uočava što se zapravo događa", poručio je Ribić.

S druge strane potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže: dok god Hrvatska ima deficit, javni dug će rasti.

"Osim ako provedemo monetizaciju, što nadam se da ćemo uspješno dovršiti, pa ćemo biti u prilici da jedan dio tog duga jednokratno otplatimo i smanjimo troškove tog javnog duga, koji se mjeri u milijardama kuna kamata", kazao je Grčić.

Iako se predviđa da bi se naš javni dug do kraja godine mogao popeti na 199 milijardi kuna, ili 60 posto BDP-a, Ribić naglašava da je prosječni dug u Europi 95 posto BDP-a.

"Argument da ne možemo vratiti dugove, raspada se na jednostavnoj činjenici, dugovi se u krizi ne vraćaju, oni se prolongiraju. To rade sve zemlje, to je makroekonomska lekcija", zaključio je Ribić.