Spašavali je našim novcima
Državi ostaju gubici, a Česi preuzimaju Centar banku
Dionice Centar banke koje je država prije godinu dana kupovala po 200 kuna, spašavajući banku Dragutina Biondića, češki investitor sada će platiti samo 10 kuna po dionici. Dvadeset puta niža cijena dobro oslikava promašenost državne investicije kroz Fond za gospodarsku suradnju (FGS) Alternative, javno-privatnu avanturu u kojoj je potrošeno pedesetak milijuna kuna poreznih obveznika, jer će na kraju prevladavajući udio u tom fondu pasti na zanemariv postotak.
Lani je FGS Alternative uložio 97 milijuna kuna - od čega je pola bio državni, a pola novac češkog investitora RMS Mezzanine - u Centar banku Dragutina Biondića. I dok je dio javnosti upozoravao da se radi o spašavanju 'prijateljskog' bankara koji je uoči izbora i dolaska Kukuriku koalicije na vlast kreditirao tvrtku tada moćnog prvog potpredsjednika Vlade Čačića, odgovorni ministar Maras tvrdio je da se radi o dobroj ulagačkoj prilici te da će se krenuti u daljnje okrupnjivanje malih banaka. Analitičari su upozoravali da je besmisleno to da država spašava male privatne banke, što su ubrzo potvrdili poslovni rezultati na osnovi kojih je bilo jasno da je praktički sve što je uložila ubrzo izgubila.
I Biondić ipak u igri
Osim češke banke, i dijelu malih investitora bit će dopušteno sudjelovanje u drugom krugu dokapitalizacije. Među njima je i Dragutin Biondić, bivši većinski vlasnik banke čiji je udio poslije ulaska Alternativea pao na oko 30 posto, nakon što je protestirao zbog prvotnog prijedloga da samo J&T banka može sudjelovati u dokapitalizaciji. On planira kupiti dodatne dionice za devet milijuna kuna, čime bi njegov udio nakon dokapitalizacije iznosio oko 8 posto.Naime fond menadžeri Alternativea su uz državni blagoslov plaćali dionice u dokapitalizaciji po čak 200 kuna, da bi ubrzo nakon toga otkrili loše plasmane zbog kojih je banka iskazala godišnji gubitak od 76 milijuna kuna. No tu dubiozama nije kraj, jer je banka u prvom kvartalu ove godine 'zablistala' s dodatnim minusom od 28 milijuna kuna. Zbog novih gubitaka smanjena je adekvatnost bančina kapitala pa je predložena nova dokapitalizacija, sada po cijeni od 10 kuna po dionici.
Država, odnosno FGS Alternative, ovaj put će ostati po strani pa će njihov dosadašnji vlasnički udio (od skoro 50 posto) biti pretvoren u zanemariv dio vlasništva (manji od pet posto), a prva dokapitalizacija potvrđena kao posve besmislena. U novoj dokapitalizaciji ključni će igrači postati privatni ulagači iz prve dokapitalizacije: većinski vlasnik postat će češki investitor, J&T banka, dio slovačke J&T grupacije u čijem je suvlasništvu i RMS Mezzanine. U prvom će koraku J&T uplatiti 75 milijuna kuna, a kako će se zbog gubitaka kapital Centar banke brutalno smanjiti (s 200 na 10 milijuna kuna), Česima će pripasti većinski udio od oko 60 posto. Najavljuju da je to tek početak te da su spremni uložiti još 75 milijuna kuna pa je za očekivati da će njihov udio biti još veći.
Bez obzira na to što su iz Ministarstva poduzetništva u medije slane neslužbene informacije da su nezadovoljni suradnjom s Alternativeom i što je SDP-ov ministar Gordan Maras na kraju 'povukao ručnu' odustavši od druge dokapitalizacije, oprez u odabiru ulagačke prilike dogodio se prekasno. U vjetar je bačeno 50 milijuna kuna, fond je zaradio milijune na naknadama, a jedno od najvećih ulaganja FGS-ova pokazalo se za državu posve promašenim poslom.
Vezane vijesti
Izdvojeno
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Motoristi će razveseliti djecu svojim dolaskom, prigodnim poklonima i zajedničkim druženjem.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
-
Cigarete, elektroničke cigarete i drugi duhanski proizvodi štete zdravlju ljudi diljem svijeta, a premda Europska unija želi do 2040. stvoriti prvu generaciju bez duhana, unutar bloka postoje razlike kada je riječ o regulaciji duhanskih proizvoda, piše European Newsroom (ENR).
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.