Neuspjela operacija spašavanja Centar banke koja će na kraju ipak otići u stečaj, koštat će porezne obveznike više od 500 milijuna kuna koliko je prema zakonu dužna isplatiti štedišama koji imaju uloge do 100.000 eura. Tome treba dodati 50 milijuna kuna koliko je država potrošila u prvom krugu dokapitalizacije i nepoznat iznos propalih depozita državnih tvrtki, koje su pohitale prebaciti račune u Centar banku, nakon što su u njima zavladali HNS-ovi kadrovi.

Češki investitor J&T jučer je ipak odustao od Centar banke, procijenivši da je i 10 kuna previše dati za dionice koje je država prije godinu dana plaćala 200 kuna, osim ako im ta ista država ne preuzme portfelj loših kredita odobren putem HBOR-a. To se ipak nije dogodilo, drugog investitora nema, pa je HNB uputio prijedlog za otvaranje stečaja.

Koliko je dokapitalizacija banke, u koju je država ušla kroz FGS Alternative bio dobar investicijski potez, još je jasnije nakon jučerašnjeg priopćenja HNB-a, u kojem stoji da je njihov nadzor utvrdio da je 65 posto svih plasmana banke nenaplativo! Za usporedbu, udio loših kredita kod svih banaka u Hrvatskoj je četiri puta manji i iznosi 15 posto.

Čačićevu ideju spašavanja banke Dragutina Biondića koja je uoči izbora garantirala za kredite tvrtke njegove supruge, proveo je formalno ministar Maras, koji je ulaganje FGS-a pokušao prikazati kao dobru investiciju jer 'privatni kapital neće uložiti tamo gdje bi mogao izgubiti'. Ulazak FGS-ova u tržišno minornu banku, službeno je predstavljan kao početak spajanja malih banaka. Kad je postalo jasno da je država sanirala privatnu banku iz koje stalno isplivavaju novi gubici, te da im treba nova dokapitalizacija, ministar Linić tumačio je da se u spašavanje banke moralo ići kako se ne bi ponovio slučaj Credo banke. U svom nervoznom nastupu pred novinarima 22. kolovoza, na pitanje o Centar banci Linić je kazao: 'Birajte, hoćete li platiti 500 milijuna ili ćete sa 50 milijuna pokušati spasiti banku!'

Sada je jasno da se Linić odlučio za obje opcije, ali i da će država potrošiti više od njihova zbroja - 550 milijuna kuna, jer iznosu treba dodati izgubljene depozite državnih tvrtki. Lani su Novosti objavile da su četiri državne tvrtke kojima su upravljali HNS-ovci, HEP, Plinacro, Narodne novine i Podzemno skladište plina otvorile račune u maloj banci koja je držala tek 0,3 posto tržišta, dok je od ranije s Centar bankom poslovao Janaf. Danas se spominju i neke državne agencije: Fond za zaštitu okolišta i energetesku učinkovitost. Koliki će biti njihov gubitak, odnosno koliko im je novca ostalo zarobljeno na računima upitali smo na pet adresa državnih tvrtki. Odgovor nam je stigao samo iz dvije: Janafa, u kojem kažu da tamo nemaju više račun i iz Podzemnog skladišta plina, koji ima račun ali tvrdi da na njemu nemaju značajnija sredstva.

Iz priopćenja Ministarstva financija u kojem se navodi da je većina deponenata iz javnog sektora povukla svoje uloge, može se zaključiti da je banka bila suočena sa značajnim odljevom sredstava što je dodatno utjecalo na slom poslovanja. Ipak, u Linićevu ministarstvu ne preciziraju koliko bi novaca mogli izgubiti kroz depozite. Od ukupnih 750 milijuna kuna depozita, prema pisanju Jutarnjeg lista, oko 500 milijuna kuna odnosi na štednju građana koja je većinom osigurana, dok su pravne osobe među kojima i državne tvrtke imale oko 200 milijuna kuna depozita. Jedan dio troškova država će povratiti u stečajnom postupku, ali sudeći prema dosadašnjim iskustvima, i kvaliteti portfelja same banke, to će biti višestruko manje od pretrpljenih gubitaka.