Hrvatska je konkurentnija nego što je bila lani. Prvi je to napredak u posljednjih pet godina na ljestvici globalne konkurentnosti, na kojoj se Hrvatska smjestila otprilike u sredini, između Bocvane i Rumunjske.

Rezultati istraživanja konkurentnosti provedenog u 14.000 tvrtki u 148 zemalja svijeta smještaju Hrvatsku na 75. poziciju, za šest mjesta bolje nego lani. Pomak nabolje događa se nakon pet godina pada, no njime nitko nije impresioniran, pa ni Ivica Mudrinić, predsjednik Vijeća za nacionalnu konkurentnost, u kojem rezultati bude tek umjereni optimizam.

"Još uvijek smo daleko od pozicije koju smo imali među prvih 60 zemalja 2007. godine, a tad smo ciljali ulazak u prvih 40. Dakle, pomak se nije dogodio u područjima koja su ključna za privlačenje investicija", istaknuo je Mudrinić.

Najproblematičnija je i dalje neučinkovita državna birokracija, čega je svjestan i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, uvjeren ipak da će do kraja njegovog mandata Hrvatska biti sve konkurentnija i da Vlada može napraviti još puno.

"Znači, od niske učinkovitosti javne uprave koja, osobni sam svjedok, usporava niz ministara u Vladi. Ja osobno, a i niz drugih, imaju problema sa sporošću administracije ispod njih, u njihovim Ministarstvima. To vide naravno i naši gospodarstvenici, poduzetnici, investitori, to vide svi i to vidimo mi i nećemo više žmiriti", kazao je Vrdoljak.

Ubrzanje reformi ali i uštede na rashodovnoj strani državnog proračuna najavljuje potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić, i on vjerujući kako će pridonijeti da rezultati u iduće dvije godine budu još bolji.

"Da nisam optimist, u ovoj Vladi ne bi trebao niti sjediti. Pesimisti u Vladi ne trebaju. Pesimizam može samo ojačati jednu industriju, farmaceutsku i ubrzanu prodaju antidepresiva. Hrvatskoj treba optimizam i smanjenje prodaje antidepresiva", poručio je Grčić.

Hrvatskoj uz učinkovitiju državnu upravu i povećanje efikasnosti tržišta rada treba i inovativnost, u razvoj koje ulaže četiri puta manje od zadanog prosjeka Europske unije, dok je na ljestvici globalne konkurentnosti napredovala zbog poboljšane infrastrukture, tehnološke spremnosti, visokog obrazovanja te razvoja financijskog tržišta i poslovne sofisticiranosti.

Od zemalja u okruženju napredovale su i Bugarska, Crna Gora i Makedonija, koje su konkurentije od Hrvatske, kao i Slovenija, koja je usprkos padu za šest mjesta ostala najkonkurentnija zemlja u regiji. Od zemalja Europske unije od Hrvatske su se lošije plasirale Rumunjska, Slovačka i Grčka, dok se pet EU članica našlo među prvih deset najkonkurentnijih zemalja svijeta - trećeplasirana Finska, četvrta Njemačka, šesta Švedska, osma Nizozemska i deseta Velika Britanija.

Titulom najkonkurentnijeg svjetskeg gospodarstva već petu se godinu za redom okitila Švicarska.